Hrvatska je dobila definitivnu potvrdu o ulasku u europodručje, a poznat je i konačni tečaj po kojem će se kune mijenjati u euro. On će biti 7,53450 kune za 1 euro. Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić dao je kratku izjavu medijima povodom službenog primitka Hrvatske u eurozonu.
"Ovo je povijesni dan za Hrvatsku, pet godina napornog rada se iplatilo, sada su pred nama tehničke pripreme. To će značiti puno više sigurnosti, to će biti bolje za građane, za poduzetnike i to će se dugoročno odraziti na rast standarda za građane", kazao je Vujčić.
Guverner ne misli da će se nakon ove odluke nešto bitno događati na tečajnom tržištu. "Neće biti značajnih fluktuacija tečaja u idućem razdoblju. Ključno je da znamo tečaj. Od 5. rujna imamo obvezu isticanja cijena i u kunama i u eurima, ali to se može i od sada", napomenuo je guverner.
Komentirao je mogući rast kamatnih stopa: "Do 01.01. ćemo vjerovatno i mi dizati kamatne stope", kazao je. Očekuje da će većina bankomata od nove godine prijeći na euro.
Priopćenje HNB-a: "Ponosan sam na hrvatski uspjeh"
Hrvatska narodna banka objavila je priopćenje povodom ulaska Hrvatske u eurozonu.
"Vijeće Europske unije danas je donijelo Odluku o prihvaćanju eura u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023., dopunu uredbe prema kojoj Hrvatska postaje dvadeseta članica europodručja te uredbu kojom se utvrđuje fiksni tečaj konverzije kune u euro:
1 euro = 7,53450 kuna.
Vijeće je odluku donijelo u skladu s pozitivnom ocjenom Europske komisije te nakon provedenih procedura i razgovora u Euroskupini i Europskom vijeću i uvažavajući mišljenje Europskog parlamenta i Europske središnje banke.
Odluku je kao predsjedavajući Vijeća za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) potpisao češki ministar financija Zbyněk Stanjura, a dobrodošlicu u europodručje Europska komisija pokazala je i porukom istaknutom na zgradi Charlemagne: Dobrodošla u euro, Hrvatska!
"Od ulaska Hrvatske u europodručje naši će građani i poduzetnici imati konkretne, izravne i trajne koristi. U najvećoj mjeri nestat će valutni rizik, Hrvatska će biti investicijski atraktivnija i sigurnija u vremenima kriza. Euro je, također, ključna vrijednost europskog zajedništva i omogućit će nam još aktivniju ulogu u europskom projektu. Istinski sam ponosan na ovaj veliki hrvatski uspjeh", istaknuo je Boris Vujčić, guverner HNB-a.
"Ostvarili smo strateški cilj – Hrvatska postaje članica europodručja s 1. siječnja 2023.! Uvođenje eura učinit će naše gospodarstvo otpornijim i dugoročno povećati standard naših građana. Biti dio europodručja Hrvatskoj i našim sugrađanima donosi veću sigurnost u krizi. Naporno smo i dugo radili na ovom projektu jer čvrsto vjerujemo da je pridruživanje europodručju u nacionalnom interesu Hrvatske!" poručio je tom prilikom predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Nakon potpisivanja pravnih akata pozdravne govore održali su Zbyněk Stanjura, Paschal Donohoe, predsjednik Euroskupine (putem videoporuke), Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Europske komisije zadužen za gospodarstvo, Paolo Gentiloni, povjerenik Europske komisije za gospodarske i financijske poslove, te Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar financija RH", naveli su u priopćenju.
"Povijesni dan"
"Veliki dan za Hrvatsku, usudio bih se reći i povijesni", rekao je u utorak ministar financija Zdravko Marić po dolasku na sastanak Vijeća za ekonomske i financijske poslove (Ecofin), koje je usvojilo tri pravna akta - odluku o prihvaćanju eura u Hrvatskoj, zatim dopunu uredbe u kojoj će se popisu 19 članica europodručja dodati Hrvatska kao 20. članica. Treći pravni akt je uredba kojom se utvrđuje definitivni tečaj konverzije kune u euro.
Marić kaže da će se nakon što bude poznat konačni tečaj aktivirati određene odredbe hrvatskog zakona o euru, to jest kreće se najprije s dobrovoljnim, a od 5. rujna s obveznim dvojnim iskazivanjem cijena u kunama i euru.
