"Ne odustajemo od modela B, koji bi trebao ponuditi udio u vrijednosti autocesta građanima, izravno ili neizravno preko mirovinskih fondova. Jedini problem je što on donosi manje novca za otplatu duga, od modela koji je napušten zbog prijetnje referendumom", rekao je Grčić u izjavi za novinare za vrijeme konferencije "3. Economist EU-Southeast Europe Summit", u organizaciji britanskog časopisa The Economist, Ministarstva vanjskih poslova i Hrvatske gospodarske komore.
Pročitajte i ovo
Do odustajanja od klasične monetizacije odnosno koncesioniranja, po njegovim riječima došlo je zbog prijetnje referendumom. Ističe da je taj model u financijskom smislu trebao biti bitna injekcija za smanjenje ukupnoga javnog duga, za oko tri milijarde eura.
"Građani su svojim potpisima izrazili neslaganje. Taj je projekt bio dobar i omogućavao povrat dijela javnog duga, ali s druge strane, treba respektirati volju građana", kaže Grčić.
EKSKLUZIVNO Bi li građani kupili dionice autocesta?
Kako piše Jutarnji list, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture obavijestilo je dva konzorcija koja su predala neobvezujuće ponude za davanje autocesta u koncesiju, da Vlada odustaje od koncesioniranja i prelazi na prodaju tvrtke HAC-ONC putem javne ponude, dok bi treći ponuditelj o tome trebao biti obaviješten sljedeći tjedan.
Što se tiče kapitalnih investicija, Grčić kaže da ih je Vlada pripremila mnoštvo te da će većina biti sufinancirana iz EU fondova. Pri tome je spomenuo neke investicije koje su već krenule - zagrebački i dubrovački aerodrom, most Čiovo i vodoopskrbne sustave Osijeka i Poreča. Dodaje kako se očekuje i pokretanje projekta Pelješki most i niz manjih, prije svega u vodnom gospodarstvu i odlagalištima otpada. Ti projekti mogli bi potaknuti najkritičniji, građevinski sektor, kaže Grčić.
Zamoljen za komentar navodne opstrukcije Deutsche Telekoma u vezi Vladina projekta širokopojasnog interneta, odgovorio je da se Vlada štiti interesa hrvatskih građana, a on je da svako selo i građanin dobije mogućnost spajanja.
Osvrćući se na raspravu na konferenciji, Grčić je rekao kako je Hrvatska bez sumnje jedan od lidera u regiji, s najvišim plaćama i mirovinama, a da joj članstvo u EU-u pruža ogromne prednosti.
Na novinarsku primjedbu da je, unatoč tome, Hrvatska vrlo zadužena zemlja, odgovori je kako je javni dug rastao dosta brzo jer se ulaganje u razvoj u nekretninskom sektoru zasnivalo na kreditima.
"Rast javnog duga se usporava, posebno kad se izbaci utjecaj nove metodologije, prema kojoj su u javni dug uključeni dugovi javnih poduzeća, koji su dali glavni doprinos njegovu rastu", kaže Grčić. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
