Nisu mogli čekati novi zakon, u obnovu kuće krenuli sami: "Oni ne razumiju što proživljavamo"

U svoje ruke, uzeli su stručnjaci prijedlog Zakona o obnovi i s reporterkom Dnevnika Nove TV Mateom Ćorić analizirali što je dobro, a što nije. Dom šesteročlane obitelji Ciglenečki pet mjeseci nakon potresa još uvijek ima zid koji treba 'stući dolje'.

Pročitajte i ovo Iznad 6,0 prema Richteru Nema mira: Niz snažnih potresa i podrhtavanja pogodilo Tajvan Zakon o obnovi na čekanju Statičari tri mjeseca nakon potresa u Zagrebu završili s pregledom oštećenih objekata, danas na teren kreće tim koji će izračunati štetu

Pa ne čudi što su ljudi, na dan donošenja Zakona o obnovi, u gorem stanju nego kuća.

"Opet ono - sit gladnom ne vjeruje. Oni koji su u svom domu odlučuju o nama koji ne možemo u svoj dom. Oni to ne razumiju što mi prolazimo. Imaju sigurne kuće, a neki i vile, i onda je lako od tamo pričati", smatraju Jelica i Vladimir Ciglenečki iz Markuševca.

Digli kredit i kreću u obnovu

A priča im je već dosta. Zato su digli kredit i kreću sami u obnovu. Zima je pred vratima i više ne mogu živjeti kod susjeda u 40 kvadrata.

"Sreća pa nam je kćer u Splitu, pa smo išli dolje, više nismo mogli. Bili smo dva mjeseca tamo jer smo psihički bili jako, jako loše jer zaista nije normalno da se u 3. mjesecu strese, a u 9. se počne razgovarati o tome. Kada će krenuti ta obnova? Prije proljeća sigurno ne. I onda smo otišli na more, maknuli se, mjesec i pol, dva jer nismo mogli više", poručuju Ciglenečki. Ovi ljudi trebali bi biti prioritet.

Stručnjaci misle kako neće imati prioritet

Ali trenutačna verzija Zakona o obnovi to ne previđa, smatraju stručnjaci.

"Po meni se prvo moraju obnoviti stambene zgrade, bez obzira jesu li to obiteljske kuće ili više stambene zgrade, kako bi se ljudi vratili svojim domovima, a onda krenuti na obnovu javnih objekata i u konačnici infrastrukture", smatra predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac.

Obnova mora biti cjelovita, ne samo konstrukcijska.

"Moraju se dati jasne smjernice za obnovu zgrada, za obnovu blokova, dvorišta pa i za cijelu povijesnu cjelinu. Mora se shvatiti da Donji grad nije isti kod Kvatrenikovog trga ili kod Trga Francuske ili kod središta grada", ističe Tihomir Jukić s Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta.

Obnova grada trajat će desetljećima, prva procjena štete je 86 milijardi kuna. Kako će država, a posebno Grad Zagreb s dugom gdje se nižu samo nule pronaći novca za obnovu?

"Prije svega, Grad se treba zadužiti ako ikako može. Međutim, vrlo vjerojatno će se i povećati troškovi života u Zagrebu, što će dodatno financijski udariti na građane", pretpostavlja ekonomistica Vedrana Pribičević.

Loš način upravljanja grada imovinom i financijama došao je na naplatu, no račun neće platiti političari već građani.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr