O inflaciji, velikoj potrošnji i predviđanjima za nadolazeću godinu u studiju Dnevnika Nove TV s novinarom Hrvojem Krešićem razgovarao je guverner HNB-a Boris Vujčić.
Komentiao je veliku potrošnju tijekom božićnih blagdana i očekuje li se usporavanje inflacije.
"Iduće će godine inflacija usporiti, ona je već usporila. Najviša je bila 2022. i od tada se kontinuirano smanjuje. Porasala je samo cijena hrane u listopadu. Spustila se na 2,8 posto", rekao je.
Rekao je da se po godišnjoj stopi inflacije Hrvatska nalazi među zemljama s najvišom stopom inflacije u EU-u i Eurozoni. Objasnio je da po kumulativnoj stopi inflacije, stopa inflacije u Hrvatskoj je porasla najmanje u odnosu na ostale zemlje Istočne Europe i više od prosjeka Eurozone.
Na pitanje peče li svoj kruh, rekao je da on to ne radi i komentirao da ne vjeruje da ljudi imaju vremena praviti vlastiti kruh.
Komentirao je i nejednakosti u Hrvatskoj. Objasnio je da postoji razlika između financijske i ostale imovine.
"Po dohodovnoj nejednakosti Hrvatska je u prosjeku središnje i istočne Europe i malo ispod prosjeka EU-a. Što se tiče nejednakosti u imovini, tu bismo trebali biti još niže jer smo jedna od zemalja u kojoj ljudi imaju najviše vlastitog vlasništva u nekretninama", objasnio je.
Dodao je da se financijska nejednakost u Hrvatskoj smanjila u zadnjih deset godina.
Prognoza za 2025.
Osvrnuvši se na turizam, guverner Vujčić je rekao da je Hrvatska počela gubiti udio na tržištu jer su cijene od 2022. naglo porasle, za gotovo 50 posto. U isto vrijeme u konkuretnim zemljama porasle su za oko 20 posto.
"Sve te zamlje, osim jedne, pretekle su nas u pogledu povratka turista. A i realna potrošnja i dohodak padaju iz kvartala u kvartal", rekao je.
Prokomentirao je i sastanak Savjeta Središnje europske banke na kojemu se razgovralo o daljem spuštanju kamatnih stopa i potvrdio da se takva kretajna i dalje planiraju.
"Smjer je jasan, nastavit ćemo ih spuštati", rekao je.
Kada je riječ o namjenskim kreditima rekao je da rastu dosta brzo te da ih se najčešće uzima zbog kupnje automobila ili u predljetnom razdoblju zbog opremanja apartmana.
Prokomentirao je i do kada će se projekti u Hrvatskoj moći financirati europskim fondovima. Objasnio je da više komponenti utječe na stope rasta, a to su osobna potrošnja, bazirana na rastu zaposlenosti i rastu plaća, te investicije, koje su uvelike financirane EU fondovima.
"Ti fondovi neće biti vječni, ali će još u 2025., '26. pa i u '27. biti aktivni i to u značajnim iznosima", najavio je.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
