Ni Europska komisija više ne vjeruje da će se hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini oporaviti. 'Predviđamo nastavak recesije u Hrvatskoj gdje smo uočili ozbiljnu potrebu za provođenjem reformi', rekao je potpredsjednik EK Siim Kallas.
Pročitajte i ovo
Dok se cijela Europska unija zeleni, a većini članica, osim Slovenije, Italije, Finske i Grčke, predviđa rast BDP-a veći od jedan posto, i dalje tonu samo Hrvatska i Cipar. Komisija Hrvatskoj predviđa pad od 0 cijelih 6 posto, Cipru veći od 4 posto, a najbrže rastuće gospodarstvo Unije je latvijsko. Oporavak u idućoj godini Komisija očekuje u svim zemljama članicama, a Hrvatskoj predviđa rast od 0,7 posto.
Prije dva mjeseca premijer je tvrdio ovako. 'Hrvatska neće biti Grčka ma što god Europska Komisija rekla, dakle mi ćemo to poštivati', rekao je 5. ožujka premijer Zoran Milanović.
U prognozama Hrvatska je sada lošija od Grčke. A potpredsjednik Vlade prstom ponovno upire upravo u Europsku komisiju. 'Da nije bilo ovog zahtjeva Komisije za rezanjem deficita države i proračuna za 2,3 posto BDP-a samo u 2014. godini ja vjerujem da bi mi u ovoj godini imali značajan gospodarski rast', kaže ministar Branko Grčić.
Odlaze nam mladi, postajemo stara nacija...
Na takve poruke iz Hrvatske potpredsjednik Komisije teško je uzdahnuo. 'Naravno uvijek je na Vladi da provede reforme kako bi poboljšala konkurentnost, a istodobno drži zemlju u prihvatljivom fiskalnom okviru', dodao je Kallas.
Porast investicija u Hrvatskoj Komisija predviđa tek nagodinu. Vjeruju da će nezaposlenost porasti na 18 posto, a inflacija biti niska. Proračunski manjak će se smanjivati ali će zato predviđa se rasti javni dug na, u Uniji nedopuštenih, više od 60 posto.
Iz procedure prekomjernog deficita Hrvatska tako tone u proceduru prevelikog javnog duga. Oporba je kritična. 'Ovo je još jedna potvrda, gospodo niste napravili ono što ste trebali napraviti niste imali hrabrosti niste imali znanja, niste imali snage povući određene reforme koje bi naprosto hrvatsku dovele do pozitivnih pokazatelja', kaže bivši ministar financija Ivan Šuker.
U Vladi su ipak optimistični. 'Mi smo svjedoci da je ipak ovih mjeseci iza nas došlo do rasta industrijske proizvodnje do rasta izvoza, do pada nezaposlenosti, do rasta osobne potrošnje to su ipak neki pokazatelji koji bude optimizam i nadu', smatra Grčić.
A što misle o Vladinim predloženim mjerama koje uključuju i uvođenje novih poreza Europska će Komisija reći 2. lipnja.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
