Pravosuđe ima mnogo problema, no prvo će se prionuti rješavanju onoga novoga i akutnoga - kako održati sustav u doba korone i potencijalno još jačega novog vala.
Pročitajte i ovo
"I zato nam je bitno osnažiti ovaj institut rasprava na daljinu da sudski postupci mogu bez obzira na epidemiju koronavirusa, mogu neometano ići", kazao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.
Dužina postupaka jedan je od najvećih problema. Građani pravorijek katkada čekaju desetljećima.
"Građani od početka postupka očekuju da će ih sustav zaštititi, ali neizvjesnost na koju oni nailaze svakoga dana postaje izvor njihovih teorija zavjere i u konačnici ne vjeruju ni u pravomoćne odluke koje dobiju", otkriva odvjetnica Ines Margetić.
Oporba za promjene
Tome bi se na kraj trebalo stati izmijenama Zakona o parničnom postupku koji će točno propisati rokove u kojim se slučajevi trebaju riješiti. Mijenjati bi trebalo, smatra oporba, još mnogo toga.
"To znači da bismo prvi puta zapravo trebali pitati i same suce kako oni vide probleme u svom sektoru, ali suce na svim razinama, ne one najviše pozicionirane koji su najčešće eto po svom profilu upravo oni koje ne bi trebalo pitati ništa", smatra Dalija Orešković.
"Da se konačno izbor sudaca i njihovo napredovanje ne događa u sprezi s politikom i utjecajem politike nego po objektivnim kriterijima", navodi Božo Petrov.
Transparentnost je ključ. "Već samim uvidom u proces da vidimo gdje su te odluke i presude u konačnici mi bi postigli puno toga. Da li nešto stoji u nečijoj ladici?", navodi Vesna Vučemilović.
"Građani nisu jednaki pred zakonom. Jedan od razloga je da nam sustav ujednačavanja sudskih odluka ne funkcionira. Dakle vi za istu stvar ili vrlo sličnu stvar ćete dobiti na jednom sudu primjerice u Osijeku jednu odluku, na drugom sudu u Rijeci drugačiju odluku", mišljenja je Sandra Benčić.
Mjesta u zatvorima - ima
Od najavljenih promjena tu je još izmjena Zakona o izvršavanju kazne. I tu će se rokovi skratiti. Ministar Malenica navodi da mjesta u zatvorima - ima.
"Mogu najaviti i elektronski nadzor nad dijelom osuđenika tako da je i to nešto što u sljedećih godinu dana će se implementirati", dodaje Malenica.
Reforma javne uprave krenut će funkcionalnim spajanjem jedinica lokalne samouprave i smanjenjem brojka lokalnih dužnosnika. Već se na idućim izborima neće birati zamjenici župana, gradonačelnika i načelnika.
"Time bi zapravo smanjili broj lokalnih dužnosnika za 634", objašnjava Malenica.
No bez većih rezova i smanjenja broja jedinica lokalne samouprave, smatra oporba, neće se učiniti ništa.
"Država je preskupa. Broj naših službenika i cijeli taj aparat je preglomazan i naši poduzetnici vape za rasterećenjem", dodaje Vesna vučemilović.
"Moglo bi i efikasnije"
A oni što rade, kažu, mogli bi to i malo efikasnije. "Želimo da se donese zakon o državnim i javnim službenicima kao što je obećano niz puta u zadnjih 15 godina. Zadnji put ga je obećao Andrej Plenković 2019. godine", istaknuo je Božo Petrov.
"Mi smo vidjeli u slućaju koordinacije većeg broja ministarstava u slučaju Vjetroelektrane da oni mogu funkcionirati itekako efikasno kada se radi o njihovim osobnim interesima. I jednostavno je što treba da to kako funkcioniraju neki kada se radi o njihovim osobnim interesima funkcioniraju i kad se radi o općim interesima", navodi Arsen Bauk.
Iz platforme Možemo kažu kako državi treba zabraniti da traži bilo kakav dokument koji sama izdaje te smanjiti birokraciju.
"Ako imate dijete s posebnim potrebama koje ima kroničnu bolest, dakle bolest koje nikada neće nestati ili recimo neki teški invaliditet vi zapravo morate ići na procjene svake godine. Dakle ta djeca i ti roditelji se maltretiraju svake godine a svi u sustavu znaju da se to stanje ne može promijeniti", smatra Sandra Benčić.
Reforme građani, ali i Europska komisija očekuju već na jesen.
Reforme očekuju i poslodavci
Koje sve reforme priželjkuju poduzetnici i kakve poteze u poslovno neizvjesnoj jeseni poslodavci očekuju od države, najbolje zna novi glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Damir Zorić.
Kako je rekao, HUP radi i dalje redovito.
"HUP je i u ovom tranzicijskom razdoblju promjena koje su se događale redovito funkcioniralo, sve stručne službe su redovito radile, s ministarstvima je dobar partnerski odnos", kazao je Zorić.
Očekuje tešku jesen
Očekuje tešku jesen za poslodavce.
"Govori se o teškoj jeseni, realno je očekivati da neće biti lagana. Kad se govori o reformama, to je nekako opće mjesto u javnom govoru u Hrvatskoj", kazao je i dodao da ljudi baš i nisu sigurni o čemu se radi.
"Trebali bi znati o kojim se reformama radi, tko ih provodi, kada i kako u kojem vremenu i kojom tehnikom, te s kojim ciljevima", rekao je Zorić i dodao da je ključno definirati okvir kako bi se točno znalo o čemu se radi.
"Kapital voli pravnu sigurnost"
"Ja mislim da je nama u Hrvatskoj bez obzira na krizu kroz koju prolazimo i u koju ćemo i dublje ući, nužna reforma na pravosudnom sustavu. Potrebno je brže rješavanje predmeta", rekao je Zorić i dodao da je poduzetnicima bitna pravna sigurnost.
"Kapital koji se ulaže u nesigurno i neizvjesno - tamo gdje nema te sigurnosti, kapital se ne osjeća ugodno i ne želi se izlagati riziku", objasnio je Zorić.
Smatra da je važnije od samog rezanja javne uprave izbjegavanje preklapanja.
"Vrlo često, kad se upustite u neki proces, imate jednu pa drugu agenciju, ministarstvo jedno pa drugo, općinu, županiju i ne zna se tko je za što nadležan. U tom labirintu se gubi puno vremena i energije i onda gubimo ono što nam je svima zajednički cilj - bolji posao", objasnio je Zorić.
"Gospodarstvo ne smije stati"
Smatra da, bez obzira na novi val epidemije - gospodarstvo ne smije stati.
"To je apsolutno nužno. Mora se tražiti model koji podrazumijeva da ćemo raditi, jer ako ne radimo onda nas je epidemija pobijedila i bez epidemije. Zdravstvo je na primjeran način odgovorilo epidemiološkim mjerama, ali kad govorimo o reformi, jedna od nužnih je i reforma zdravstva", smatra.
"Tu je sustav, neću reći loš, dapače, imamo dobre stručnjake, no sustav u kojem se radi, sustav javnog zdravstva je mašina za nekontrolirano trošenje. Reforma bi trebala podrazumijevati da se troši koliko se uprihodi, ne preko toga. Sustav u koji se upucava novac, a on je i dalje u dugovima, nije dobar sustav i treba reformirati", zaključio je Zorić.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
