'Najgore bi bilo da se gay prideovi vrate na tulume'

Bilo da se radi o Hrvatskoj, Srbiji ili Bosni i Hercegovini može se zaključiti da se, barem na području bivše Jugoslavije, u sklopu takvih događaja pokazuje iznimno nizak stupanj tolerancije. Najsvježiji primjer je beogradska Parada ponosa na kojoj je oko 6.000 protivnika parade iskaljivalo svoj bijes na 3.000 policajaca, a na ulicama Beograda su počinili štetu veću od milijun eura. Stotine policajaca je bilo ozlijeđeno, a privedeno je oko 250 izgrednika.

Pročitajte i ovo 'Da šetamo zajedno' Ratno stanje: Zbog gay parade ulicama Beograda tekla krv Molba Srpskog sabora Dveri Prosvjednici na ulicama Beograda traže otkazivanje gay parade

I zagrebački gay pride održan u lipnju ove godine također je bio obilježen incidentima. Podsjetimo, između ostalog, jedan je mladić pokušao baciti pepeljaru na sudionike parade u čemu ga je policija spriječila. Međutim, nad istim mladićem je i policija prekoračila ovlasti prilikom čega ga je jedan od policajaca udario nogom u glavu.

>> EKSKLUZIVNA SNIMKA: Udarac u glavu prekoračenje ovlasti, policajcu suspenzija

>> 'Spriječili smo krvoproliće, nasilje će se svakom obiti o glavu!'

U Sarajevu se prije dvije godine prvi Queer Festival otkazao jer su skupine huligana i radikalnih islamista napale i pretukle sudionike i posjetitelje tog događaja, među kojima i nekoliko novinara i jednog policajca.

'Incidenti na paradama rezultat su nespremnosti države'

Nasilje i mržnja očekivana su pojava na gay paradama, čemu svjedoči i velik broj policajaca zaduženih za osiguravanje događaja. Postavlja se pitanje zašto su gay parade poprište nasilja i zašto su one tabu tema.

'Ovdje ne bih govorila o tabu temi, već o diskriminaciji, radi se o kršenju ljudskih prava', rekla je Sanja Juras, koordinatorica lezbijske udruge Kontra. 'Nasilje i incidenti na paradama rezultat su nespremnosti države. Država je spremnost pokazala 2010. godine i to je jedan veliki korak naprijed u zaštiti ljudskih prava', rekla je Juras te je dodala da je nasilje izmeđo ostalog rezultat širenja mržnje od strane Crkve te ekstremističkih grupacija.

U našoj javnosti je previše borbenog načina govora o homoseksualnosti, rekao je Ilčić, predsjednik udruge GROZD

'Teško je u javnosti o homoseksualnosti govoriti na konstruktivan način'

'Potrebno je jako mnogo edukacije u školama i senzibilizacije javnosti kako bi se smanjila diskriminacija', dodala je Juras. Ladislav Ilčić, predsjednik Udruge Glas roditelja za djecu (GROZD), smatra da je homoseksualnost tema o kojoj se u javnosti ne može govoriti na konstruktivan način. 'U našoj javnosti je previše borbenog načina na koji se govori o homoseksualnosti. Za takvu atmosferu krive su obje strane, i homoseksualne udruge i oni koji se nasilnički ponašaju prema homoseksualcima', rekao je Ilčić.

'Teško je o tome govoriti na afirmativan način jer je sve vrlo ispolarizirano', dodao je. Podsjetimo, GROZD-ov program zdravstvenog odgoja Ministarstvo znanosti ocijenilo je najboljim među 24 programa koja su sudjelovala na natječaju. Također, taj je program podigao veliku medijsku prašinu i kritiku homoseksualnih udruga.

'Društvo je licemjerno'

Sociolog Dražen Šimleša s Instituta Ivo Pilar problematiku oko 'parada ponosa' smatra vrlo jednostavnom. 'Društvo je licemjerno, a na određenoj se razini radi i o političkom razmimoilaženju. Više se mogu suočiti s ljudima koji imaju jasan stav protiv gay parada jer im mogu jasno obrazložiti zašto se s njima ne slažem', rekao je Šimleša. 'Licemjerno je kad kažu 'zašto to ne rade u svoja četiri zida, zašto moraju paradirati'', dodao je.

Šimleša objašnjava kako, da su se ljudi prije borili na takav 'tihi' način, nikada ne bi bilo ljudskih ni manjinskih prava. 'Ljudi nemaju hrabrosti reći što misle i onda to predstavljaju kao tabu temu', rekao je i dodao kako treba biti uporan i dalje se iskreno i pošteno boriti.

'Tema je bolna mnogim ljudima, a nikakav vas izbor ne bi trebao ugrožavati. Treba nastaviti širiti vidljivost. Najgore bi bilo da se te stvari vrate među nevladine organizacije i privatne tulume. Zrelo društvo mora biti spremno prihvatiti sve svoje različitosti', zaključio je Šimleša.