Kamatne stope u Hrvatskoj u prosincu su bile na razini eurozone kada je riječ o novougovorenim kreditima poduzeća, nešto malo niže bile su na stambene kredite, a puno niže kada se promatraju nenamjenski gotovinski krediti, podaci su HNB-a.
"Ako gledamo stanje kredita, onda je ta razlika znatno izraženija, prvenstveno što se tiče stambenih kredita, gdje su kamatne stope porasle znatno niže nego u eurozoni, međutim to nije posljedica monetarne politike i viška likvidnosti, već prvenstveno desetogodišnjeg procesa zaštite potrošača", istaknuo je u prosincu Boris Vujčić.
Naime, u Hrvatskoj je 70 posto kredita ugovoreno s fiksnom kamatnom stopom, a od 30 posto koji nisu, od njih je dvije trećine vezano za Nacionalnu referentnu stopu (NRS), a trećina za EURIBOR, čija brzina stopa rasta je ograničena zakonom o potrošačkom kreditiranju. "To sve dovodi do toga da je u tom segmentu došlo do znatno manjeg rasta kamatnih stopa no u eurozoni", izjavio je Vujčić u prosincu.
Profesor na Ekonomskom fakultetu Tomislav Globan, objavio je na društvenim mrežama graf o kreditima za stanovništvo diljem Europe.
"2023. bila je godina znatnog usporavanja rasta kredita stanovništvu širom Europe, uslijed rasta kamata i smanjenog potrošačkog optimizma (visoka inflacija, najave o recesiji i sl.).
Ne i u Hrvatskoj, tu se dodalo gas. 🙂
Razlozi:
- kamatne stope na potrošačke i stambene kredite u RH bile su niže nego u ostatku eurozone
- snažan rast plaća (i nominalni i realni)
- velik potrošački optimizam, znatno veći nego u EU-u
- APN stambeni krediti u prvoj polovici godine.
Pročitajte i ovo
S druge strane, krediti poduzećima u Hrvatskoj pratili su trendove u ostatku EU-a i poduzeća su smanjivala opseg novog zaduživanja, premda su i tu stope rasta bile više nego u eurozoni (slika u komentaru)", napisao je Globan.
