EVO koja goruća pitanja čekaju Vladu po povratku s odmora

Sve to od sutra čeka na stolu premijera i ministre koji se vraćaju s godišnjeg odmora. Ali tu je i pitanje svih pitanja. Hoće li i mogu li ove jeseni osigurati toliko potrebne investicije?

Pročitajte i ovo Predizborno prepucavanje Primorac brže-bolje odgovorio Milanoviću: Pogledajte što mu je poručio Borba protiv siromaštva Milanović upozorio: "Vlada jednokratnim dodatkom omalovažava i ismijava umirovljenike"

>> Analitičarima usprkos Milanović najavljuje rast gospodarstva!

Ono što je zapravo već prioritet idućeg tjedna jest mirenje ili otkazivanje kolektivnih ugovora, ali i sređivanje stanja u javnoj administraciji, odnosno bolje reći zakon o plaćama, koji će to puno bolje regulirati i smanjiti tu masu plaća, koja se isplaćuju na neracionalan način. Potom slijede dovođenje u red i javnih tvrtki, jer su napravile daleko manje od planiranog u banskim dvorima.

Iduća je na redu elektrana Plomin C, koji bi se trebao graditi i kojeg Banski dvori žele, ali je koalicijski partner IDS protiv. Protiv su i neke ekološke udruge. Činjenica je kad bi se ta najveća investicija u sljedećoj godini počela graditi, Hrvatska bi bila manje energetski ovisnija, nego što je to sada. No, to će biti izuzetno političko pitanje, baš kao što je brodogradnja bila veliki gutač novca.

Cijelu jesen će zapravo Vlada rješavati ugovore. Brodosplit se može prodati, a ostala brodogradilišta praktički bi se trebala finalizirati i prodati. Tako bi država prestala, odnosno porezni obveznici bi prestali izdvajati 1,5 milijardi kuna godišnje za njih. Sljedeće godine to bi bilo pola milijarde kuna.

Paralelno s tim sređuje se lista dužnika i porezne liste te nelikvidnost. U šest mjeseci Vlada očekuje da će riješiti problem nelikvidnosti, odnosno 40 milijardi kuna i počistiti ono što se da, a što se može spasiti da se spasi.

To su ekonomska pitanja koja čekaju Vladu, no postoje i ona političke naravi s kojima će se Vlada suočiti na jesen. Prvo je sporazum Tuđman-Izetbegović iz 1999. godine o granici s BiH kod Neuma. Taj sporazum je postao prijeporom između vlasti i oporbe. Banski dvori ga žele ratificirati, predsjednik republike ga bi pa ne bi ratificirao, a HDZ je protiv ratifikacije, iako je njihova Vlada 2010. godine privremeno tom sporazumu dala svu težinu i on se primjenjuje, pa i na spornim otočićima Veliki i Mali Škoj, za koje se sada smatra da su Hrvatski.

Politički problem biti će i pitanje Ine. Banski dvori nezadovoljni su činjenicom da Mađari gotovo i ne ulažu u tu najveću hrvatsku tvrtku. Već postoje i prijetnje ako Mađari neće ulagati da će biti doslovce izbačeni iz Hrvatske.

Na kraju tu su i reforme. Više nije pitanje da se one najavljuju, već da se počnu i provoditi, s rokovima, izvršiteljima, jer o tim reformama ovisi i kreditni rejting. Padne li nam on na jesen, a ministar financija Slavko Linić kaže da su šanse 50:50, onda smo u velikom problemu.

Idući mjesec premijer Milanović kreće na svojevrsnu turneju, prvo u Njemačku, zatim u Francusku te na kraju i u New York, odnosno u sjedište UN-a. Otići će i do stalnog odredišta - Bruxellesa. Milanović će se po prvi puta susresti s njemačkom kancelarkom Merkel, a nakon toga i s novim francuskim predsjednikom Hollandeom.

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.