Hrvatska 1. siječnja 2020. preuzima predsjedanje Vijećem Europske unije od Finske. Što to znači za Hrvatsku te što nas očekuje u prvih šest mjeseci iduće godine, objasnio nam je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

Galerija +0 Nacionalna i sveučilišna knjižnica (Foto: Matija Habljak/PIXSELL)

Od 1. siječnja iduće godine Hrvatska će prvi put otkad je članica EU-a biti zadužena za organizaciju sastanaka na najvišoj razini i brinuti se da rad Vijeća Europske unije teče neometano. Hrvatska predsjedanje preuzima od Finske, koja je u triju slijedila Rumunjsku.

Vezani članci Gordan Grlić Radman Grlić Radman o Milanoviću: "Predsjedniku zaista nije lako, a možda mu nekada nije ni dobro" Nacionalna i sveučilišna knjižnica Veliki izazov, ali i golema prilika: Što sve Hrvatsku očekuje za vrijeme predsjedanja Vijećem EU

"To je jedna slatka obveza i čast. Preuzimamo odgovornost za sve članice Europske unije, Hrvatska postaje vidljivija u međunarodnoj zajednici", kaže ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

Očekuje se da će se za vrijeme hrvatskog predsjedanja održati ukupno 1400 raznih sastanaka na svim razinama u Bruxellesu, a u Hrvatskoj jedan summit šefova država i vlada država članica EU-a, otprilike 20 sastanaka i konferencija na ministarskoj razini te oko 180 do 200 sastanaka na tehničkoj razini.

"Očekujemo oko 25.000 izaslanika", kaže Grlić Radman i ističe kako su hrvatski službenici spremni za taj pothvat. Oko 1000 ljudi sudjelovat će u organizaciji, a dio službenika educiran je zahvaljujući sredstvima iz EU fondova. Samo predsjedanje Hrvatsku će stajati između 50 i 70 milijuna eura, a ministar ističe kako je to unutar hrvatskih mogućnosti te očekuje da ćemo se držati donje granice.

"To je jedan ispit zrelosti. Nakon našeg predsjedanja više ništa neće biti isto. Hrvatska, svi mi, ovime ćemo steći jedno samopouzdanje i onda se nadamo drugom predsjedanju", kaže Grlić Radman.

Od članica se očekuje da tijekom predsjedanja budu neutralne kad je riječ o nacionalnim interesima iako postoje određeni interesi koji se mogu istaknuti. Rumunjska, Finska i Hrvatska unaprijed su definirale program predsjedanja na sastanku u siječnju 2018. godine. Hrvatska se u svom predsjedanju opredijelila za četiri prioriteta. Prvi se odnosi na gospodarski rast, unutarnje tržište, koheziju i klimatske promjene, drugi je povezivost, treće područje odnosi se na unutarnju i vanjsku sigurnost, a četvrto na jačanje globalne uloge Unije.

Što je još ministar rekao o tome kako će to utjecati na građane i kakve će veze Hrvatska imati s Brexitom, pogledajte u videu u prilogu.

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju