U večernjim satima sudionici kongresa pučana glasali su u zagrebačkoj Areni za novo vodstvo stranke. Donald Tusk, jedini kandidat za predsjednika, s 93 posto glasova postao je novi predjsednik EPP-a i na toj će poziciji zamijeniti Josepha Daula.
Pročitajte i ovo🗳@donaldtusk has been elected EPP President with 93% of the votes by #EPPZagreb Congress delegates!
— EPP (@EPP) November 20, 2019
#OneEurope #OurPlanet #YourParty pic.twitter.com/xs9dk0bDqb
Za Tuska je bio 491, a protiv 37 izaslanika na kongresu saveza europskih demokršćanskih stranaka.
Prvi čelnik EPP-a iz srednje i istočne Europe zamijenit će Francuza Daula koji je stranku vodio od kraja 2013. Tusk (62) bio je jedini kandidat za novog čelnika krovne europske stranke desnog centra i najjače skupine u Europskom parlamentu.
Krajem studenoga istječe mu mandat predsjednika Europskog vijeća na koji je izabran 2014. i 2017. "Bolje biti predsjednik EPP-a nego bivši predjednik Europskog vijeća", rekao je u šali Tusk nakon objave rezultata.
On je ranije u srijedu izjavio da mu je dosta biti prvi europski birokrat i da kreće u borbu za birače protiv populista.
Uoči samog potvrđivanja Donalda Tuska kao predsjednika Europske pučke stranke iz zagrebačke Arene javila se reporterka Dnevnika Nove TV Ivana Petrović koja je izvijestila o detaljima kongresa Pučana. Njezin izvještaj pogledajte u galeriji.
Von der Leyen: "Snažno vjerujem da Hrvatska pripada Schengenu"
Buduća predsjednica Europske komisije (EK) Ursula von der Leyen izjavila je u srijedu u Zagrebu da nacionalisti i populisti neće uništiti europski način života, kako se zove i jedan od resora u njezinoj novoj komisiji.
Taj je naziv izazvao kritike, osobito europskih liberala i zelenih koji smatraju da previše asocira na zaštitu Europe od ilegalnih migranata.
"Nema sumnje što je to europski način života. Nikada nećemo dopustiti nacionalistima i populistima, koji žele izazvati podjele i uništiti EU, da nam uzmu naš europski načina života", izjavila je Von der Leyen na kongresu Europske pučke stranke
"Naša se Unija temelji na poštivanju ljudskog dostojanstva, slobodi, demokraciji i jednakosti. Uvijek ćemo braniti naš europski način života", dodala je njemačka političarka.
Europski parlament trebao bi novu komisiju potvrditi idućega tjedna i očekuje se da nova europska 'vlada' preuzme dužnost 1. prosinca.
Bivša njemačka ministrica obrane podržala je ulazak Hrvatske u schengensku zonu, nakon što joj je pozitivnu preporuku dala odlazeća EK Jean-Claude Junckera.
"Držim vam fige i nadam se da će Europsko vijeće donijeti pozitivnu odluku jer snažno vjerujem da Hrvatska pripada Schengenu, u to nema nikakve sumnje", istaknula je nove šefica EK-a.
Merkel: "Ponovno smo ujedinjeni i zato možemo danas biti u Zagrebu"
Europa treba pokazati jedinstvo naspram velikih sila i dati do znanja da želi preuzeti svoj dio odgovornosti, rekla je u srijedu u Zagrebu njemačka kancelarka Angela Merkel na kongresu EPP-a, na kojem je zemljama zapadnog Balkana poručila da imaju budućnost u EU-u.
Dobro je da je nova predsjednica Europske komisije koja će dužnost preuzeti 1. prosinca Ursula von der Leyen rekla da će "njezina Komisija biti geopolitička Komisija koja će svijetu predstaviti ujedinjenu Europu.. s tom mišlju trebamo krenuti dalje, pokazati jedinstvo prema SAD-u, Rusiji i Kini", rekla je Merkel.
"Transatlantska dimenzija je bitna ali moramo imati naglasak na Europi gdje mi želimo preuzeti vlastiti dio odgovornosti", kazala je.
Merkel je dodala da Europa treba ili pokazati da "smo zajedno snažniji ili ćemo dopustiti da nas druge sile razdvoje".
Naglasila je, podsjetivši da je prije 30 godina pao Berlinski zid, da se danas kongres EPP-a ne bi mogao održati u Zagrebu da nije došlo do tih povijesnih promjena.
"Ponovno smo ujedinjeni i zato i možemo danas biti u Zagrebu", rekla je, ali i naglasila da se ujedinjenje Europe mora nastaviti s drugim zemljama zapadnog Balkana.
"Želimo poručiti zemljama zapadnog Balkana, imate budućnost, imate mogućnost članstva u EU-u, oni to moraju čuti iz Zagreba", dodala je Merkel.
Grabar-Kitarović upozorila na važnost proširenja
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na kongresu je rekla da EU treba reagirati brzo i pokazati "posvećenost budućnosti naših susjeda jer će u suprotnom netko drugi to učiniti i europski projekt neće biti dovršen".
Dodala je da se jugoistočna Europa nalazi u središtu današnjih velikih globalnih sigurnosnih izazova i postala je teren za odmjeravanje geopolitičkih snaga i suprotstavljenih interesa.
"Stratešku prazninu, vakuum stvoren zbog neizvjesne euroatlantske budućnosti i sporog provođenja potrebnih reformi, postupno popunjavaju treće strane koje možda imaju drugačije planove za ovaj dio našeg kontinenta. Praznina koja nastaje zbog nesigurnosti te presporih reformi koriste se kako bi treće strane ispunile tu prazninu, a nisu nužno dobronamjerne", rekla je.
Istaknula je da se ne smije zaboraviti na hrvatske susjede koji su ključni za sigurnost i stabilnost EU-a. "Ne smijemo pristati na status quo. Moramo biti svjesni da se mora jačati i konsolidirati cijela Europa", rekla je.
Grabar-Kitarović smatra kako je EPP, savez europskih stranaka desnoga centra koji danas okuplja 84 članice iz 43 države, predvodnik u Europi jer svojim primjerom pruža snažno vodstvo prema Europi u kakvoj želimo živjeti.
Istaknula je i da države članice mogu imati i promicati vlastite nacionalne interese, a ujedno ostati čvrste zagovornice europskog zajedništva.
Sastanak Plenkovića i Merkel
Premijer Andrej Plenković i njemačka kancelarka Angela Merkel u Banskim su dvorima u popodnevnim satima održali sastanak, nakon kojeg su se obratili novinarima.
''Naša je želja da unapređujemo i gospodarsku suradnju i svaku drugu. Oko europskih tema otvorili smo ono što je najvažnije, a to je sljedeća faza pregovora o brexitu. Druga tema je višegodišnji financijski okvir u obračunskom okviru od 7 godina, a izgledno je da to postane i tema našeg predsjedanja'', rekao je premijer Andrej Plenković.
''Ovu prigodu iskoristio sam da kancelarki Merkel istaknem i naša četiri europska cilja, koja mediji već dobro znaju, a to je Europa koja raste i razvija se, koja povezuje, štiti i koja je globalno utjecajna. Na tom tragu, zajednički ćemo prionuti svim europskim izazovima tijekom 0020. godine'', poručio je premijer.
Žaljenje zbog Sjeverne Makedonije
S Plenkovićevim se riječima složila i njemačka kancelarka. ''Mislim da imamo slične prioritete što se tiče Europske unije - brexit i srednjoročno financijsko planiranje u kojem imamo različite interese koje moramo objediniti. Moramo imati podračun usmjeren ka budućnosti, što je važno i za Hrvatsku i za cijelu EU, a naročito pitanje migracija. Podupiremo nastojanje hrvatske Vlade oko sastanka s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, žao mi je što pristupne pregovore s njima nismo otvorili tijekom prošlog Vijeća'', rekla je Merkel.
Na pitanje novinara kada bi Hrvatska mogla ući u Schengen te što se može dogoditi po pitanju Albanije i Sjeverne Makedonije, premijer je rekao da ''nije realno da se na Vijeću odlučuje o hrvatskom ulasku u Schengen u vrijeme kada mi predsjedamo Unijom''. ''Što se tiče Albanije i Sjeverne Makedonije, mi ćemo dati sve od sebe da njihov proces približavanja EU ide dalje'', zaključio je Plenković.
Na pitanje o Schengenu odgovorila je i Merkel. ''Možemo reći da je Hrvatska puno toga učinila da bi ispunila preduvjete za pristup Schengenu. Komisija je to i pozitivno ocijenila. Još nismo stvorili završni stav o tome u parlamentu, ali ću skrenuti pozornost na to što je učinjeno. Odajem priznanje za sve što je učinjeno'', kazala je.
Nakon sastanka s Merkel u Banskim dvorima, Andrej Plenković stigao je u zagrebačku Arenu na neformalni razgovor s Ursulom von der Leyen, predsjednicom Europske komisije.
Kongres traje dva dana
Uoči početka dvodnevnog kongresa EPP-a, održana je konferencija za medije. "Velika je čast pet i pol tjedana prije početka hrvatskog predsjedanja EU-om razgovarati ovdje na kongresu s ljudima iz četrdesetak zemalja o našoj ulozi u Europskoj uniji", kazao je premijer Andrej Plenković. "Zajednički europski projekt gradi se desetljećima, a obitelj pučana u tome sudjeluje od samoga početka", dodao je. Najavio je početak rada nove Europske komisije s Ursulom von den Leyen na čelu.
"Predložili smo dvije rezolucije - jednu o politici proširenja, a druga se odnosi na demokratsku revitalizaciju u Europi. Ovo će biti prigoda da prijateljima predstavimo naše prioritete Europe. Pripremamo se i na konačne korake vezane za Brexit te želimo dati svoj obol vezan za financijska pitanja Unije", istaknuo je Plenković.
Neće odlučivati o Fideszu
Europska pučka stranka (EPP) neće na kongresu u Zagrebu odlučivati o svojoj članici Fideszu, doznaje se u srijedu od pučana koji su stranku mađarskog premijera Viktora Orbana suspendirali zbog kršenja demokratskih standarda. Konzervativni europski blok suspendirao je Fidesz u ožujku i nije pozvao Orbana na skup u glavnom gradu Hrvatske. Premijer Andrej Plenković, član EPP-a, rekao je da bi unutarnja istraga mogla biti gotova vrlo skoro. "Grupa mudraca radi na izvješću, pretpostavljam da će biti gotovo prilično skoro i nakon toga razmotrit ćemo koji je status Fidesza", rekao je Plenković na konferenciji za novinare. "Dotad, pozicija EPP-a je jasna, uključujući i HDZ", dodao je premijer i predsjednik HDZ-a.
EPP je u ožujku suspendirao Fidesz na neodređeno vrijeme zbog "prljave" kampanje usmjerene na konzervativnog predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera. U gotovo deset godina na vlasti Orban se često razilazio s Bruxellesom, primjerice zbog odbijanja da prihvati migrantske kvote prema planu Bruxellesa, a kritiziran je i zbog nastojanja da kontrolira medije, pravosuđe i akademsku zajednicu.
Razumijevanje za negativna osjećanja iz rata
Predsjednik Europske pučke stranke (EPP) Joseph Daul izrazio je razumijevanje za hrvatski narod kada se radi o negativnim osjećajima proisteklima iz rata. Naglasio je da je rođen u Strasbourgu, pograničnom gradu s Njemačkom, te shvaća da treba prevladati mržnju kako bi se išlo dalje. "Pobijediti mržnju nije lako... znam i razumijem hrvatski narod. Kako bi se prevladala, treba se ujediniti u Europi da bi sljedeće generacije mogle ići dalje", rekao je Daul, odlazeći predsjednik EPP-a, na zajedničkoj konferenciji za novinare s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem, uoči kongresa najvećeg europskog stranačkog bloka.
"Predsjedavanje koje ćete preuzeti 1. siječnja bit će uspjeh 30. lipnja", poručio je sa sigurnošću premijeru Plenkoviću, koji je najavio teme kongresa pučana - zapadni Balkan, akcijski plan za klimu te politike za mlade, ali i govorio o pripremama Hrvatske za predsjedanje tih šest mjeseci.
Najavio je da bi 26. kongres EPP-a koji je HDZ, "najsnažnija i najutjecajnija stranka u Hrvatskoj u posljednja tri desetljeća", organizirao u Zagrebu, trebao prihvatiti dvije rezolucije, jednu o politici proširenja koja se odnosi na Sjevernu Makedoniju i Albaniju, i drugu koja se tiče demokratske revitalizacije u Europi. Uz pripreme za Brexit, Hrvatska tijekom predsjedanja EU-om želi dati svoj obol završnici pregovora o novom višegodišnjem proračunu EU-a, a najveći događaj bit će summit u svibnju na kojem želi "referentne zaključke" koji će odrediti daljnju "političku i institucionalnu dinamiku", rekao je Plenković koji će na marginama summita imati niz bilateralnih susreta koji su počeli već u utorak sastankom s Tuskom.
Održan niz bilateralnih sastanaka
U okviru Kongresa Europske pučke stranke od 19. do 21. studenoga 2019. godine predsjednik Vlade Andrej Plenković održava niz bilateralnih sastanaka.
Premijer Plenković razgovarao je s predsjednikom Kluba zastupnika EPP-a Manfredom Weberom o prioritetima hrvatskog predsjedanja EU-om te predstojećem Kongresu EPP-a. Plenković je na Twitteru napisao kako je održavanje kongresa u Zagrebu još jedno međunarodno priznanje.
S predsjednikom Kluba zastupnika @EPP u @Europarl_EN @ManfredWeber o prioritetima #EU2020HR, poziciji @EPP nakon pobjede na europskim izborima te predstojećem Kongresu @EPP koji održavamo u Zagrebu, što je još jedno međunarodno priznanje 🇭🇷. pic.twitter.com/hGwrH4NExo
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) November 20, 2019
Nakon toga premijer Plenković susreo se s Hristijanom Mickoskim iz makedonske stranke VMRO-DPMNE. U razgovoru s Mickoskim bilo je riječi o podršci Makedoniji na njezinu europskom putu te o pripremama za sastanak na vrhu u Zagrebu tijekom hrvatskog predsjedanja EU-om.
Održan je i sastanak s potpredsjednikom Europske komisije za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost Jyrkijem Katainenom. S Katainenom su teme razgovora bili pozitivni gospodarski trendovi u Hrvatskoj, provedba Nacionalnog programa reformi te ispunjavanje kriterija za ulazak u Europski tečajni mehanizam.
Održani su i sastanci sa zastupnikom u Europskom parlamentu i bivšim premijerom Litve Andriusom Kubiliusom, a potom s predsjednikom Bundestaga Wolfgangom Schäubleom te Angelom Merkel. Nju je premijer Plenković dočekao u Banskim dvorima.
Okrugli stol o Zapadnom Balkanu
Održat će se okrugli stol o zapadnom Balkanu kojim će predsjedati Dubravka Šuica. Osobito je važan zbog dokumenta, non-papera koji je u utorak pustila francuska vlada i francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji od zemalja članica traži da se do summita u Zagrebu u svibnju očituju o kompletnoj reformi proširenja i reformi pristupnog procesa za potencijalne nove zemlje članice.
Na prvi kongres pučana u Hrvatskoj dolaze šefovi država i vlada te najviši europski dužnosnici iz stranaka desnog centra. Uz Tuska i Merkel, u Zagreb stižu odlazeći predsjednik i nova predsjednica Europske komisije, Jean-Claude Juncker i Ursula von der Leyen, austrijski mandatar Sebastian Kurz, premijeri Bugarske, Latvije, Grčke, Rumunjske, Moldavije, Norveške i Irske te predsjednici Švicarske i Cipra.
Na skupu u sportskoj dvorani Areni gdje poslije podne počinje plenarna sjednica bit će i talijanski, ukrajinski i slovenski oporbeni čelnici Silvio Berlusconi, Julija Timošenko i Janez Janša. Osnovan 1976., savez europskih stranaka desnog centra danas okuplja 84 stranke iz 43 države. S osvojena 182 od 751 mandata na europskim izborima u svibnju, pučani su najbrojnija skupina u Europskom parlamentu. U Zagrebu boravi i predsjednik Europskog vijeća na odlasku Donald Tusk, koji će biti imenovan novim predsjednikom Europske pučke stranke (EPP).
Osim novog predsjednika EPP-a, na Kongresu će biti izabrano i deset potpredsjednika, glavni tajnik i rizničar. Nijemac Christian Schmidt jedini je kandidat za rizničara, a za deset potpredsjedničkih mjesta kandidata je dvanaest.
Sudionike skupa čuvaju stotine policajaca
Podsjetimo, skup pučana održava se u zagrebačkoj Areni. Sigurnosne mjere na visokoj su razini, a sudionike čuva više od 500 policajaca u službenim odorama i u civilu te policajci sa službenim psima. Uz hrvatske policajce visoke dužnosnike čuvaju i zaposleni u njihovu osiguranju.
Policija nadzire prometne pravce, upozoravaju građane da tijekom kongresa mogu očekivati manje prometne gužve i kraće zastoje na prilaznim cestama iz smjera Zračne luke Franjo Tuđman i u užem centru grada. Predviđeno je uobičajeno kretanje od zračne luke prema užem središtu grada Avenijom Većeslava Holjevca, Ulicom grada Vukovara i Savskom cestom do hotela ili ureda predsjednice i premijera. (Hina/M.V.)
