Odluka o studiranju u inozemstvu ne dolazi lako, pa ni za one najhrabrije. Svi koji se odluče prijaviti u program Erasmus+ u sebi osjećaju barem malo straha. Ali nije taj strah nešto čemu bi trebalo pridavati puno pažnje. Barem tako tvrde dvije studentice iz Njemačke koje su na studij stigle u Zagreb na Fakultet političkih znanosti te dvije studentice iz Zagreba koje su dio studentskog života provele u Pragu i Firenci.
"Strah postoji, strah od nove okoline, od novog grada, od novih ljudi, ali taj strah postoji samo u prvom ili prva dva tjedna i nakon što se upoznate s nekoliko ljudi koji su u istoj situaciji kao i vi, brzo se uklopite i opustite", rekla je Lily Marija Bjelčić, studentica 2. godine novinarstva.
No ipak se odlučila. Studiranje u drugom gradu prilika je koju ne želite propustiti. To je vrijeme u kojem se studenti prvi put osamostaljuju u potpunosti. Razvijaju vještine koje će im dobro doći u budućem životu i stječu samopouzdanje koje je neophodno i u privatnom i u poslovnom životu.
Drugi najčešći razlog zbog kojeg studenti još uvijek osjećaju nelagodu zbog odlaska u stranu zemlju na studij jesu financije. U brizi da im financijska naknada koju dobivaju neće biti dovoljna u stranoj zemlji najčešće odustaju od toga pothvata. Studentice s kojima smo razgovarale naglašavaju kako je financijska naknada u pravilu uvijek dovoljna ako novcem raspolažete racionalno i odgovorno.
"Možda nije pametno odabrati neku od skandinavskih zemlja u kojim je standard mnogo viši nego naš, ali komotno možete otići u neku zemlju srednje Europe u kojoj s tom financijskom potporom i s nešto ušteđevine koju je dovoljno zaraditi povremenim studentskim poslom, možete tamo studirati bez ikakva problema", rekla je Ana Čobanov, studentica 4. godine politologije koja je studirala i u Firenci.
Na Fakultet političkih znanosti stigle su i dvije studentice iz Njemačke, Maike Baeumer iz Mainza i Annika Schnitzler iz Bonna. Za Maike studentska razmjena prilika je za učenje o drugoj kulturi, a Annika želi upoznati i druge obrazovne sustave kako bi vidjela što je dobro, a što bi moglo biti bolje.
Svi se slažu u tome da je studentska razmjena prilika za osobni rast koju dobivate samo u vrijeme svojih studentskih dana. Studentice s kojima smo razgovarali ne žale niti sekunde jer su se odlučile na taj pothvat.
Kao studentice novinarstva, politologije i koorporativnih komunikacija prate sve politike Europske unije, a još važnije, razumiju i njihov utjecaj na svakodnevni život. Svjesne su toga za koje bi sve mogućnosti bile zakinute kada njihova zemlja ne bi bila dio Europske unije. Također, razumiju i važnosti izlaska na europske parlamentarne izbore. Za njih je to prilika da kažu što misle i kako se osjećaju, ali i prilika da svjesno i odgovorno brinu o svojoj budućnosti.
Srećom za njih, ali i buduće generacije studenata, Europski parlament predlaže i značajno povećanje sredstava za Erasmus+ u razdoblju od 2021. do 2027. Sada je na raspolaganju 13,7 milijardi eura, a cilj je izdvajati 41,1 milijardu eura.
Naglasak u novom programu Erasmus+ bit će na promicanju tema usmjerenih budućnosti poput energije iz obnovljivih izvora, klimatskih promjena, ekološkog inženjerstva, umjetne inteligencije ili dizajna.
Poseban naglasak stavit će se na cjeloživotno obrazovanje odraslih i učenje stranih jezika, a prvi put financirat će se i razmjene sportskih trenera i osoblja. Korist od novog programa imat će više od 12 milijuna ljudi, što je čak tri puta više u odnosu na dosadašnji program te sukladno tome Parlament predlaže da se i proračun poveća tri puta.
Ovaj put glasam. Izbori za Europski parlament održat će se 26. svibnja.
