Ekonomski analitičar Luka Brkić o najavama o hitnom postupku uvođenju eura (Foto: Dnevnik.hr/Thinkstock)
Ekonomski analitičar Luka Brkić o najavama o hitnom postupku uvođenju eura (Foto: Dnevnik.hr/Thinkstock)

Osam država članica Europske unije, Danska, Švedska, Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska i Rumunjska mogle bi se suočiti s ultimatumom za hitno uvođenje eura kao zajedničke valute.


Britanski mediji kao i dio njemačkih pišu da bi zbog Brexita osam zemalja Europske unije, među kojima i Hrvatska, morale po hitnoj proceduri uvesti euro kao zajedničku europsku valutu.

Osam država članica Europske unije, Danska, Švedska, Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska i Rumunjska mogle bi se suočiti s ultimatumom za hitno uvođenje eura kao zajedničke valute, piše britanski Daily Express navodeći kako predsjednik Europske komisije, Jean-Claude Juncker nakon Brexita želi ujediniti Europsku uniju pod zajedničkom valutom.

Hrvatska nije spremna za uvođenje eura, no kao i u svemu i ovdje postoje dvije strane Luka Brkić, ekonomski analitičar

Nakon što su se Britanci izjasnili za izlazak iz Europske unije, dosadašnji europski povjerenik za financije, Britanac Lord Hill podnio je ostavku, a na njegovo je mjesto došao Latvijac Valdis Dombrovskis koji je već ranije iskazivao svoj čvrsti stav o uvođenju eura u sve zemlje članice.

'Moguće je za očekivati da bi odgovor Europske unije na Brexit mogla biti duga i čvršća integracija pa i monetarna integracija. U tom kontekstu bilo bi logično za očekivati da se više utječe na ideju uvođenja eura kako bi se produbila monetarna integracija', rekao je za Dnevnik.hr ekonomski analitičar, prof. Luka Brkić.

Kada se u ulozi premijera Republike Hrvatske, Tihomir Orešković, susreo s Angelom Merkel i usred Belina po prvi puta, kao hrvatski državnik, najavio da Hrvatska želi što prije ispuniti kriterije iz Maastrichta svima se činilo kako premijer ima pomalo preambiciozne planove. Čini se kako bi oni mogli biti realizirani mnogo prije od prognoza.

Ekonomski analitičar Brkić naglašava kako je jačanje monetarne unije pokušaj da se Europa politički unificira. Naglašava kako su i dalje na snazi mastriški kriteriji, uvjeti koje je potrebno ispuniti, kao i problemi u zemljama koje su izvan eurozone, a koji se ne mogu riješiti preko noći.

Ugovor iz Maastrichta ima cijeli niz kriterija koji se moraju ispuniti za uvođenje eura, a uvođenje eura za svaku zemlju članicu nije samo valutno pitanje, već je to prije svega i političko i strateško pitanje.

'U konačnici tu su i propisane najmanje dvije godine koje svaka zemlja članica koja planira uvesti euro ima za usklađivanje mehanizama deviznog tečaja prije ulaska u eurozonu kako bi se trajno fiksirali tečajevi i izbjegle spekulacije oko valuta', napominje Brkić.

Naglašava da ovaj prijedlog koji bi, kako pišu britanski mediji, mogao dovesti do ultimatuma, valja uzeti s dozom opreza te kaže kako je još uvijek prerano za davati bilo kakav sud o ideji kao i o njezinim posljedicama po države članice. Potrebno je najprije proučiti kontekst prijedloga, poziva ili apela koji se sada javljaju, smatra Brkić.

Da bismo mogli doći u poziciju prelaska na euro, najprije bismo morali značajnije smanjivati udjel javnog duga u BDP-u, potom kao dio tečajnih mehanizama - ERM II morali bismo zadovoljiti Maastrichtske kriterije koji se odnose na stopu inflacije, dugoročne kamatne stope, proračunski deficit, javni dug i stabilnost tečaja kune prema euru, objašnjava Brkić.

'Ako gledate kriterije iz Maastrichta Hrvatska nije spremna za uvođenje eura, no kao i u svemu i ovdje postoje dvije strane. Imate zagovornike koji su za i one koji su protiv uvođenja eura. I jedni i drugi imaju čvrste argumente. Kada imate vlastitu monetarnu politiku imate moć i stvar je političke umješnosti i sposobnosti donošenja pravih odluka kako voditi monetarnu politiku u smislu približavanja eurozoni', kaže ekonomski analitičar Brkić.

Hrvatska još uvijek nije ispunila sve kriterije iz Maastrichta, što bi, ukoliko se na silu provede postupak uvođenja eura, moglo imati ozbiljne i dugoročne posljedice. Ekonomski analitičar Brkić dodaje kako uvođenje eura u Hrvatskoj ima i dobre i loše strane.

'Za Hrvatsku bi s jedne strane bilo dobro da postane više euroizirana zemlja zbog toga što bi trebala sjediti za stolom gdje se donose važne odluke. Ključni argument protiv uvođenja eura bio bi da se ulaskom u eurozonu gubi suverena monetarna politika, odnosno moćna makroekonomska politika koja, kada je pametno vođena i u funkciji razvojne politike, može biti moćno oružje za upravljanje ekonomijom, dok ulaskom u europsku monetarnu uniju gubite taj monetarni suverenitet i mogućnost samostalnog vođenja monetarne politike', kaže Brkić pritom navodeći primjer Grčke koja je, kako je kazao, da je imala vlastitu valutu, drahmu, mogla izvršiti deprecijaciju te na taj način olakšati neke postupke.

Pet kriterija

Za ulazak u Europsku monetarnu uniju, odnosno eurozonu, članica Europske unije mora zadovoljiti pet kriterija:

Inflacija ne smije biti viša od 1,5 posto od stope inflacije u tri zemlje članice s najnižom inflacijom, proračunski deficit treba biti ispod 3 posto BDP-a, javni dug ispod 60 posto BDP, dugoročne kamate ne smiju biti više od dva posto iznad stope koje imaju tri zemlje članice s najnižim kamatama, a zemlja mora zadovoljiti i kriterij stabilnosti tečaja, koji podrazumijeva sudjelovanje u Europskom tečajnom mahanizmu.