Bezbroj filmova i knjiga opisivalo je gomile robova koji su usred pustinje gradili monumentalne piramide, dok je nagrada za njihov rad obično bila smrt od gladi i iscprljenosti.
Pročitajte i ovo
'Ovi se grobovi nalaze tik uz kraljevsku piramidu, što jasno govori da ti ljudi nisu mogli biti nikakvi robovi', rekao je Zahi Hawass, šef egipatskog Vrhovnog vijeća za starine.
'Da su bili robovi ni na koji način ne bi mogli biti pokopani uz kraljeve', naglasio je, dodajući da grobovi radnika, od kojih su neki pronađeni tijekom 1990-ih, idu u red najvažnijih otkrića 20. i 21. stoljeća.
Grobovi su pripadali radnicima koji su gradili Kufuovu i Kafreovu piramidu, a Hawass je na zidovima radničkih sobica već prije pronašao grafite u kojima se sami opisuju kao 'Kufuovi prijatelji', što je još jedan od dokaza da ti radnici nisu mogli biti robovi.
Grobovi otkriveni u Gizi stari su oko 4510 godina i nalaze se na samom ulazu u grobnicu dugačku jedan kilometar.
Hawass kaže da među otkrivenim ostacima ima zapisa koji pokazuju kako su seljaci iz delte i Gornjeg Egipta svaki dan slali 21 bivola i 23 ovce za prehranu graditelja, za kojih se procjenjuje da ih je moglo biti oko 10.000, što je tek desetina od broja koji je povijesti ostavio grčki povjesničar Herodot.
Ti seljaci nisu morali plaćati porez vlastima drevnog Egipta – što je, prema Hawassu, dokaz koji dodatno naglašava da su sudjelovali u 'nacionalnom projektu'.
Prvi radnički grobovi su otkriveni slučajno 1990. godine, kada se konj spotaknuo na ostatke zida od cigle, desetak metara od prvih grobova.
