Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

'Mi ne prihvaćamo nuklearni otpad koji bi trajno zagadio budućnost za sve generacije koje dolaze', poručili su iz Dvora.


Po planu Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost u Dvoru je u četvrtak, 3. ožujka 2016.g., trebalo biti održano drugo Javno izlaganje o Strateškoj studiji utjecaja na okoliš i nacrtu prijedloga Nacionalnog programa provedbe strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, ali obzirom da su građani Banovine, kako su rekli, već isto čuli i kako ih ne zanimaju „njihove priče“, preuzeli su riječ, odnosno mikrofon od Saše Medakovića, ravnatelja Zavoda.

Vezani članci Policija, ilustracija (Foto: Pixsell,Duško Jaramaz) Nakon više od tjedan dana borbe za život: Preminuo muškarac (41) koji je teško stradao u tragičnom požaru Vatrogasci ilustracija (Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL) U požaru obiteljske kuće teško ozlijeđen 41-godišnjak: Plamen mu zahvatio odjeću, bori se za život

Građani sa šireg područja okolice Dvora i Trgovske gore koje je predviđeno za odlagalište nuklearnog otpada jasno su dali do znanja da se protive odlagalištu i u velikom broju došli su u Kino dvoranu Narodnog sveučilišta Dvor kako bi rekli svoja mišljenja, stavove ali i brojni stručnjaci prezentirali su svoja stručna znanja.

Izlaganju su uz brojne domaće stanovnike Dvora, ekoaktiviste i predstavnike iz susjedne BiH, autobusima stigli i Petrinjici predvođeni Darinkom Dumbovićem, gradonačelnikom grada Petrinje.

„Ovu Studiju slušali smo u Zagrebu i ona govori o nečemu što nama definitivno nije prihvatljivo. Ne želimo živjeti u županiji koja ima markicu nuklearnog otpada i ne želimo da ta markica bude na svim onim proizvodima koje kroz OPG-ove sufinanciramo sa 1200 kuna mjesečno. Ali, želimo zaštititi rijeku Unu i sve što nam dolazi kroz rječicu Petrinjčicu, kroz Utinu, ali i kroz bogatstvo Trgovske gore, Hrastovičke i na kraju Zrinske gore. To su naše prednosti", istaknuo je gradonačelnik i osvrnuo se na ostala bogatstva ovoga kraja.

U Europi nema više nasada kestena nego što ima ovo područje. Kao što se Dalmatinci u svom kraju bore za maslinu tako i mi želimo imati kesten. Nadalje, kao jedno vodoopskrbno područje želimo zaštititi ovaj kraj i dati prednost upravo izvorima pitke vode. Naša budućnost je u oslanjanju na prirodu. Ljut sam jer cijela Hrvatska ima nacionalne parkove, dok nama i Hrvatska i Sabor, kao i svi ostali žele dati do znanja da nismo od posebnog interesa, već da trebamo biti nacionalno smeće. No, mi ne prihvaćamo nuklearni otpad koji bi trajno zagadio budućnost za sve generacije koje dolaze.".

Narodu se u Dvoru pridružila i poznata aktivistica Branka Šeparović.

„Došla sam se pridružiti ovim ljudima kako bi izlagačima Studije poručila da se ovdje neće graditi skladište za otpad, a kada kažem ovdje mislim na cijeli ovaj dio Europe. Radi se o tome da Hrvatska, BiH i ostale susjedne zemlje uopće nemaju potrebe za takvim skladištem jer nema tolikih količina nuklearnog otpada. Spomenut ću Krško jer se uvijek pričaju priče koje nisu točne – nisko i srednje aktivni otpad iz Krškog može tamo ostati. Onaj pravi otpad odlazi iz Krškog svako toliko kada se napune šipke u bazenima s teškom vodom i to odlazi investitoru u Ameriku za nuklearne bombe, da je bila ruska elektrana išla bi u Rusiju i tako dalje. Prema tome, mi nemamo niti jedan razlog da ono malo nuklearnog otpada iz bolnica, instituta ili niskoradioaktivnih otpada ne zbrinemo u institucijama koje ga proizvode. Netko nam želi nametnuti odlagalište otpada i za godinu dana će nam doći s pričom koja zvuči ovako – proračun je loš, dugovi su došli, nove kamate na naplatu, investicija nema, a ako Švicarska može uvoziti nuklearni otpad zašto ne bi i mi. U tome je bit cijele ove farse i ako će ljudi htjeti ja ću svakako pomagati", poručila je Šeperović.

Dijana Savić, ekoativistica i stanovnica Dvora izrazila je zabrinutost za budućnost čitavog ovog područja i budućnost djece naglasivši kako perspektiva ovog područja zasigurno nije nuklearni otpad:.

„Nećemo im dopustiti da nam izgrade odlagalište otpada. U svojoj Studiji su rekli da sumnjaju u naše obrazovanje i doveli smo im stručnjake koji će demantirati sve ono što govore. U Studiji su rekli i da ovdje nema mladih, a danas su se ovdje okupili brojni mladi ljudi koji ovdje žele ostati živjeti i ne vide svoj razvoj na nuklearnom odlagalištu. Perspektiva ovog kraja je turizam, ekološki turizam i seosko lovni turizam. To je naš razvoj i smjer u kojem želimo ići'', kazala je Savić.

Podršku je došao iskazati i načelnik općine Velika Kladuša u BiH Edin Behrić koji pitanje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori drži veoma bitnim za BiH.

„U ovoj Studiji BiH je stala na samo jedan list i govori se samo o Novom Gradu iz Republike Srpske i kako stanovništvo ovdje stari. Općina Dvor je također stala samo na jednu stranicu i govori se da je ovdje privredna neto aktivnost prošle godine iznosila 940 tisuća kuna i da stanovništvo stari. Ništa drugo se ne govori i u Studiji se niti jednim slovom nije pokazalo je li itko pogledao ima li već odloženog otpada, nije se prezentiralo jesu li hrvatska vlada ili vrhovni zapovjednik RH proglasili da područje više nije potrebno hrvatskoj vojsci, nigdje se ne spominje da s druge strane BiH živi 250 tisuća stanovnika, a nije traženo ni mišljenje državnog nivoa vlasti, federalnog nivoa vlasti Republike Srbije, niti jedne općine i mi s druge strane granice kao da ne postojimo. Također, u Studiji su se osvrnuli na to da Slovenija nije ugrožena, a nigdje se nisu osvrnuli na to koliko je ugrožena BiH kao država. Mislim da se ovdje radi o profitu i da neke skupine zarade određeni novac", rekao je Behrić i dodao kako smatra da je Studija neozbiljan dokument, dok ga je trebala izraditi veoma ozbiljna institucija u RH.

S Behrićem se slaže i Srebrenka Golić, ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske koja je navela kako je nezamislivo da jedna zemlja na granici druge zemlje odlaže radioaktivni otpad.

„Mi to ne smijemo dozvoliti i nezapamćeno je u jednom međunarodnom pravu da se nuklearni otpad vozi preko 200 i nešto kilometara da bi se skladištio upravo ovdje na lokalitetu Trgovske gore, u mjestu Čerkezovac.", rekla je Golić i upozorila da bi skladište otpada bilo opasno zbog mogućih potresa i minskih polja.

U raspravi u Dvoru sudjelovala je Anita Sinjeri – Ibrišević, zamjenica sisačko-moslavačkog župana koja je u ime Županije poručila prisutnima da Županija stoji uz svoj narod i da neće ići protiv njegove volje. „U interesu nam je da u županiji ostane 172 tisuće stanovnika. Ljudi sada odlaze trbuhom za kruhom zbog teške ekonomske situacije, ali ne bi smjeli napraviti nešto da pogoršamo situaciju.", rekla je zamjenica.
Nakon što mu je onemogućeno javno izlaganje Studije Saša Medaković je sjeo među publiku i bez ikakvih komentara poslušao sve govornike. Prosvjednici su nakon iznošenja svojih stavova demonstrativno napustili dvoranu, te je prezentacija predstavljena desetak građana. Javno izlaganje planirano je i za petak 4. ožujka no prosvjednici su pozvali sve prisutne da se ne odazovu i time još jednom pošalju poruku – NE nuklearnom otpadu.