Praksa se u prvom razredu održava u školi, a tek iduće godine kod poslodavca. Budućim kozmetičarima koji idu po novom programu plan zvuči dobro. ''Mislim da je to puno bolje jer ćemo mi kod poslodavca sljedeće godine doći puno spremniji“, smatra jedna od učenica kozmetičke škole.
Pročitajte i ovo
Učenici će potpisivati ugovore s poslodavcima pa ravnatelje brine i kako će se to regulirati. ''Hoće li se zakonska regulativa posložiti, hoće li to biti moguće? Još uvijek se na tome rad. Vjerujemo da neće biti problema'', govori ravnateljica Obrtničke škole za osobne usluge Darinka Štampar Šmaguc.
Već sad mnogi vide problem u tome što u eksperimentalnom programu dualnog obrazovanja nema nekih općeobrazovnih predmeta poput, povijesti. ''Danas ili sutra oni neće biti samo radnici. Bit će i građani i članovi neke zajednice i glasači. Trebat će donositi odluke i o sebi i o budućnosti zajednice u kojoj žive. I mislim da im je, u svakom slučaju, neophodan jedan predmet koji bi im davao na znanstvenim osnovama te osnove razumijevanja društva'', smatra, dr. sc. Snježana Koren s Filozofskog fakulteta.
Ministrica poručuje da se tako odgovara na potrebe tržišta rada. ''Ništa nije ukinuto nego su napravljeni novi programi koji uvažavaju okvir. Što znači dualno obrazovanje? Dualno obrazovanje za dimnjačara i staklara mora njima omogućiti da nakon što završe školu dođu na svoje radno mjesto, da te poslove mogu uspješno obavljati'', objašnjava ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
Nastavnici povijesti su šokirani. ''Za ovo smo saznali, da ćemo izgubiti povijest, tek krajem osmog mjeseca, kada smo došli s godišnjeg odmora, a do tada nam je bilo rečeno da će biti u novom dualnom eksperimentalnom programu'', govori nastavnica povijesti Srebrenka Framan Kovačić.
Neke stvari nisu detaljno razrađene
U sindikatu Preporod strahuju od tehnoloških viškova. ''Postoje mehanizmi rješavanja tehnoloških viškova i manjkova koji se u školama javljaju'', odgovara ministrica Divjak. Problema je puno, a tek se zagrebalo u reforme.
Iz Hrvatske gospodarske komore su zadovoljni što se krenulo s dualnim obrazovanjem, ali imaju zamjerke. Božo Pavičin smatra da neke stvari nisu dovoljno detaljno određene.
''To su stvari koje se prvenstveno tiču kompanija. Tko može biti mentor u kompanijama koji će s tom djecom raditi i što taj mentor treba znati? Koji su uvjeti koje firma treba ispunjavati da bi uopće djecu primila, tko to određuje, provjera i nadzire? I najvažnije je kako će izgledati ugovori koje će djeca imati, jer ako je ugovor u radu onda on ima i nekakve doprinose koje poslodavac plaća, a ako je on naučnički ugovor, kao što je bilo do sada, onda su ta davanja znakovito manja pa će i više poslodavaca, pretpostavljam, sudjelovati u tom programu'', objašnjava Pavičin iz HGK-a.
Govoreći o drugim državama koje su organizirale dualno obrazovanje, Pavičin ističe Njemačku i Austriju u kojima djeca upisuju tvrtku koja ih zatim šalje u školu, što rezultira savršenim usklađivanjem potreba tržišta rada i obrazovnih sektora jer će poslodavac školovati onoliko zaposlenika koliko mu treba.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
