Državni zavod za statistiku odgovorio na pitanja koja sve zanimaju: Moraju li vam popisivači pokazati negativan test i što ako ih ne želite pustiti u svoj dom?

Državni zavod za statistiku i Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva održali su konferenciju kojoj je tema prvi digitalni popis stanovništva s kojim se počinje od ponedjeljka.

tri vijesti o kojima se priča zločin u dalmaciji Muž ubio ženu pa počinio samoubojstvo: "Rekao je da ne želi živjeti bez nje kad ona umre" Važan je oprez Već troje ljudi završilo u bolnici, pronađena i mrtva krava od 500 kila: "Ako se to dogodi, u roku od sat vremena morate biti u bolnici" Zatvorena ceremonija FOTO Vatikan objavio fotografije polaganja lijesa pape Franje

''Najsloženije je statističko istraživanje. Obuhvatit će tri segmenta – stanovništvo, kućanstva i stanove. Cilj je utvrditi podatke o broju stanovnika, ekonomskim i demografskim obilježjima stanovništva i kućanstava. Provodi se na dva načina, a građani će moći sami birati način na koji se žele popisati. Prva faza je digitalna, tj samopopisivanje'', kazala je glavna ravnateljica DZS-a Lidija Brković na početku konferencije. Ta faza traje od 13. do 26. rujna.

Moguće i produljenje roka popisivanja

Druga faza počinje 27. rujna i traje do 17. listopada i riječ je o terenskom popisivanju koje će odrađivati oko 8000 terenskih ispitivača. Oni će od onih kojih su se samopopisali putem e-građana preuzeti kontrolnu šifru, a sami će popisati one koji to nisu učinili putem računa.

''Ako ne budu popisane sve jedinice do 17. listopada, produžit će se rok do 29. listopada'', pojasnila je Brković.

Pročitajte i ovo Nekoliko klikova Kako upisati sebe i obitelj? U ponedjeljak počinje prva faza popisa stanovništva

Kada je riječ o sampopisivanju, Brković je podsjetila da putem platforme e-građani jedna osoba može popisati sve članove u kućanstvu. ''Platforma automatski prepoznaje osobu koja se prijavila u sustav i postavlja ju kao referentnu. Ona daje sve podatke i preuzima kontrolnu šifru koju kasnije daje terenskom popisivaču'', rekla je. Brković podsjeća da i u onim kućanstvima u kojima se članove popisati popisivač, jedna osoba daje podatka za sve članove.

Na upit novinara hoće li se i kako popisivati pripadnike nacionalnih manjina, Damir Plesac, glavni koordinator za popis stanovništva, kućanstava i stanova , kazao je da je praksa da se popisivači u tom slučaju biraju s onog područja u kojem se popisivanje vrši.

Pročitajte i ovo putem sustava e-građani U ponedjeljak počinje prva faza popisivanja stanovništva: Samopopisati se možete do 26. rujna, a onda na teren izlaze službenici

''Oni bolje poznaju lokalnu zajednicu. Ako na tom području žive nacionalne manjine, normalno je da popisivači budu pripadnici manjine. Ali to nije pravilo. Ima područja u kojima živi miješano stanovništvo'', rekao je.

Plesac je odgovorio i na pitanje što s onima kojima je adresa boravišta različita od adrese prebivališta.

''Najčešće je da osoba boravi tamo gdje je prebivalište. Druga situacija je kad osoba prebivalište ima na jednoj adresi, a boravište na drugoj. Nas tu zanima gdje osoba boravi, a ne prebivalište. Zanima nas gdje osoba boravi veći dio vremena. To je često pitanje'', kazao je.

Moraju li popisivači imati negativan test ili COVID potvrdu?

Kada je riječ o upisivanju vjeroispovijesti na popisu, Plesac pojašnjava da je to pitanje novo. ''Ako osoba nije član niti jedne vjerske zajednice to će jasno moći i izraziti'', rekao je.

Osvrnuo se i na terensko popisivanje u epidemiji. Kaže da popisivači neće trebati predočiti negativan test na COVID.

''Preporučili smo da se pridržavaju mjera, no ako ih građani ne žele pustiti u svoje domove, mogu se popisati i ispred stana. Ako je osoba u kućanstvu u izolaciji, s tim da popis traje dovoljno dugo, dovoljno je vremena da popisivač ponovno posjeti kućanstvo i popiše ga. Mi kao Zavod za statistiku ne možemo natjerati da se cijepe, no prema našim podacima vrlo veliki broj popisivača ima COVID potvrdu'', kazao je Plesac. Svaki će popisivač imati prepoznatljivu majicu i nosit će akreditaciju na temelju koje građani mogu znati da je zaista riječ o popisivaču.

Što kada popisivač ne može do kontrolne šifre?

Na pitanje zašto se kontrolnu šifru ne može online upisati u sustav, već ju je potrebno zapisivati i davati popisivaču, Plesac kaže da iza toga stoji nekoliko razloga. ''Postoje prazni stanovi i kad dođete na adresu, može biti više praznih stanova i kad dobijemo ovu šifru, možemo utvrditi koji stan nije prazan'', rekao je.

No, što u onom slučaju kada terenski popisivač ne može doći do kontrolne šifre?

''Čim ste vi popunili obrazac, popisivaču dolazi u aplikaciju informacija da ste se vi samopopisali. Nije nužno dati tu šifru, ali ona nam pomaže za adrese na kojima je više stanova'', objasnio je i potvrdio da kontrolnu šifru, zapravo, nije nužno davati jer popisivač unaprijed može vidjeti da je neko kućanstvo proces odradilo putem platforme e-građani.

U slučaju da nikoga nema na adresi kada dođe popisivač, upisat će se da je stan - prazan.

Damir Plesac otkrio je i koliko su plaćeni terenski popisivači. Dobit će po osam kuna za svaku popisanu osobu i po četiri kune za svako kućanstvo, odnosno stan.

Stanovnicima koji žive izvan Hrvatske Plesac poručuje da nije potrebno da upisuju da žive vani jer je cilj popisati stanovništvo koje živi unutar granica Hrvatske. ''Ne zanimaju nas oni koji imaju prebivalište ovdje, ali borave u inozemstvu'', kaže.