Kada je riječ o financijskim izvještajima i usklađenosti poslovanja u Ministarstvu poljoprivrede, zamjera mu se da nije pravodobno štitilo svoja prava u povratu sredstava iz Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo od 2014. do 2020.
Ministarstvo je od 2019. do 2020. od fizičkih i pravnih osoba zatražilo povrat potpore od 3,4 milijuna kuna u okviru mjere Trajni prestanak ribolovnih aktivnosti, no korisnici nisu vratili sredstva u roku niti su ga obavijestili o obročnoj otplati duga, pa nisu zaključene izvansudske nagodbe kojima bi se odredili rokovi i uvjeti povrata.
Ministarstvo, koje vodi Marija Vučković, a čije se ime često spominje kada je riječ o rekonstrukciji Vlade, nije pokrenulo postupak zaštite svojih prava sudskim putem, zbog pandemije je u svibnju 2021. donijelo Odluku o odgodi naplate povrata na godinu dana.
Od ukupnih potraživanja krajem 2020. u iznosu od 2,1 milijarde kuna dospjela su iznosila oko 176 milijuna kuna, od čega 5,4 milijuna od korisnika Operativnog programa.
Državna revizija Ministarstvu zamjera i što nije donijelo pravilnik koji uređuje načine ostvarivanja prava i korištenja sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ). Trebalo ga je donijeti do kolovoza 2019., no nije donijet do provedbe revizije.
Nije ustrojen registar evidencije ugovora i naplate za raspolaganje državnim zemljištem
Sredstva od naknade za OKFŠ nisu zanemariva, u 2020. u državni je proračun s tog naslova uplaćeno 178,5 milijuna kuna, Ministarstvu poljoprivrede otišla su 63 milijuna, MUP-u 83,5 milijuna i Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici 31,8 milijuna kuna.
Kako je Ministarstvo iz prijašnjih godina imalo neutrošenih gotovo 125 milijuna kuna, u 2020. raspolagalo je s gotovo 188 milijuna kuna.
Utvrđeno je kako Ministarstvo do svibnja 2021. nije ustrojilo registar evidencije ugovora i naplate za sve oblike raspolaganja državnim zemljištem, iako je to trebalo učiniti do 1. rujna 2018. godine, gotovo tri godine ranije.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Državni je ured iznio niz preporuka, primjerice da se prošire funkcije sustava ARKOD kako bi se vidjeli podaci o državnom poljoprivrednom zemljištu po statusu korištenja i korisnicima, da se uspostavi sustav koji će pokazati koristi li se državno zemljište dano u dugogodišnji zakup za proizvodnju ili je sredstvo za dobivanje potpora.
Preporučio je i da se podaci o državnom poljoprivrednom zemljištu unesu u Središnji registar državne imovine. Sada nema objedinjenih podataka o površini i vrijednosti tog zemljišta u poslovnim knjigama nijednog državnog tijela.
