Predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar Kitarović drugog dana u Vukovaru susrela se sa zapovjednicima obrane Vukovara i obiteljima poginulih i nestalih u Domovinskom ratu.


Drugog dana njezina boravka u Vukovaru, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović osobno se uvjerila u podjele među braniteljima. Na sastanak sa zapovjednicima obrane Vukovara, naime, nisu došli mladi i stari Jastreb.

Vezani članci Obilježavanje godišnjice smrti Blage Zadre (Foto: Dnevnik.hr) - 1 Svi su se došli pokloniti heroju Trpinjske ceste: ''Blago Zadro je bio nešto posebno. Bio je vođa kakav se više nikad neće roditi''' Prljavo kazalište i Kolinda Grabar Kitarović (Foto: Emica Elvedji/PIXSELL) Veliko priznanje: Predsjednica uručila Povelju Republike Hrvatske legendarnom rock-sastavu

Nikola Toth Fenix, zapovjednik vukovarske 4. bojne, to je nazvao skandalom, tvrdeći da Mile Dedaković Jastreb nije pozvan i da ga je to jako pogodilo. Predsjednici je prenio njegove pozdrave, uz poruku da je podržava te kako smatra da ovo nije propust Ureda predsjednice.

Kolinda Grabar Kitarović otvorila privremeni ured u Vukovaru

Organizator sastanka s predsjednicom je zapovjednik Ivo Kovačić koji je ustvrdio kako se usmeno čuo s Mladim Jastrebom Borkovićem koji mu je rekao da će poziv prenijeti i Dedakoviću.

Toth tvrdi da je predsjednica bila iznenađena i da je preko njega uputila pozdrave Dedakoviću. Nakon branitelja, s kojima se razgovaralo i o statusnoj problematici, predsjednica se susrela s obiteljima poginulih i nestalih te im uručila im priznanja.

'Nužno naći nove modele suživota u hrvatskom Podunavlju'

Predsjednica Republike upozorila je u Vukovaru, na konferenciji "Znanstveni osvrt na mirnu reintegraciju danas" kojoj je i pokroviteljica, kako je nužno pronaći nove putove i modele suživota u hrvatskom Podunavlju i drugim krajevima u kojima se osjećaju posljedice rata.

Konferenciju "Znanstveni osvrt na mirnu reintegraciju danas", u povodu 18. obljetnice završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, organiziraju Europski dom Vukovar, Zaklada Friedrich Ebert iz Zagreba i Centra za istraživanje etničnosti, državljanstva i migracija.

"U proteklih nekoliko godina više se puta pokazalo kako je proces mirne reintegracije složen i osjetljiv i koliko je zapravo nedovršen. Nepraktično inizistiranje na provedbi nekih zakonskih odredbi izdvojenih iz političkog konteksta Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjjina dodatno je otežalo taj proces", kazala je Grabar-Kitarović. Zbog toga se, istaknula je, mirna reintegracija, premda ispunjena u svojim temeljnim ciljevima, i dalje nameće kao nužan proces kojega treba završiti.

"Prije svega riječ je o potrebi pronalaženja novih puteva za takozvani suživot ljudi koji je često eufemizam za izolaciju i samoizolaciju", poručila je.

Podsjetila je kako je na današnji dan 1996. godine započeo proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja koji je okončan dvije godine kasnije. Predsjednica se dotaknula prava nacionalnih manjina, te bitnim ocjenila donošenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina iz 2002. godine, podsjetivši da su manjinska prava u Hrvatskoj uređena i drugim zakonima.

"Osim toga, uspostavljeni su i Savjet za nacionalne manjine i Ured za ljudska prava i prava nacionlanih manjina čime je na vrlo visokoj normativnoj i strukturalnoj razini uređen korpus manjinskih prava", usvrdila je.  

'Osjeća se optimizam da se izvlačimo iz recesije'

Predsjednica je kazala i kako se svugdje u Hrvatskoj osjeća optimizam da ćemo se konačno početi izvlačiti iz recesije te istaknula da se tim optimizmom izražava nada da će država krenuti putem puno snažnijeg razvoja.

Nakon što je obišla osječki Poduzetnički inkubator 'Bios' i nazočila prezentaciju aktivnosti udruge 'Osijek Software Cita', koja okuplja tvrtke iz IT sektora, predsjednica je ustvrdila kako se svuda po Hrvatskoj osjeća optimizam izlaska iz sedmogodišnje recesije te uvjerenja da će država krenuti putem puno snažnijeg razvoja. Taj razvoj odnosi se, kaže, na bolje iskorištavanje europskih fondova, do razvoja proizvodnje i reindustrijalizacije Hrvatske, na načelima održivog razvoja i zaštite okoliša.

Istaknula je kako se rast BDP-a osigurava kroz poduzetništvo, stvaranje novih radnih mjesta, ali da je zato nužno ići u korak s vremenom i svjetskim trendovima, kao što se radi u Osijeku, a što treba proširiti po cijeloj Hrvatskoj.

Grabar-Kitarović je naglasila kako se zahvaljujući IT tehnologijama može raditi istovremeno na više mjesta u svijetu, o čemu premalo razmišljamo kada je u pitanju gospodarstvo.

Obrativši se čelnicima lokalne samouprave, djelatnicima 'Biosa' i udruge 'Osijek Software City', izrazila je zadovoljstvo poduzetničkim duhom, koncentracijom i prenošenjem znanja u ovoj ustanovi, kao i uvjerenje da će Hrvatska na takav način brzo uhvatiti korak s razvijenijim zemljama

U virtualnom svijetu, koji je ipak toliko stvaran, odvija se puno toga, uključujući i gospodarstvo, i to je komponenta gospodarstva koju u Hrvatskoj još nismo sasvim shvatili, osim u nekim sredinama, kao u Osijeku, poručila je predsjednica.

Glavni tajnik Osijek Software City-ja Bela Ikotić kazao je kako udruga okuplja 29 tvrtki iz IT sektora, s više od 500 djelatnika i godišnjim prihodom od preko 400 milijuna kuna, u kojem oko 90 posto čini izvoz. (Marina Bešić Đukarić/Hina)