Gost Dnevnika Nove TV bio je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, koji je u razgovoru s Mislavom Bagom komentirao presude bivšem premijeru Ivi Sanaderu, ali i stanje u pravosudnom sustavu općenito.

Galerija


Znam da ne smijete komentirati presude, ali u devet godina suđenja bivšem premijeru Ivi Sanaderu, imamo tek dvije prvostupanjske presude?

Predugo, slažem se. Nije to zadovoljavajuće, ali nije to standard. To su ovi veliki predmeti u kojima ima cijeli niz svjedoka, u kojima je potrebno provesti određena vještačenja i zapravo tu zapnemo negdje, u tim procesima.

Na razini poruke, složit ćete se, kad građani to vide pomislit će što će se tek meni dogoditi?

Vezani članci Slika nije dostupna Kako komentirate presudu Sanaderu? Slika nije dostupna Sutra prva presuda bivšem premijeru Ivi Sanaderu

Svako suđenje koje je dugotrajno definitivno nije dobra poruka i mi intenzivno radimo (na tome). Mi u sustavu nažalost još imamo predmeta koji su duži od 10 godina, ali svake godine taj broj opada.

Dobro, ali od 2009., kad je krenula borba protiv korupcije, samo jedna pravomoćna presuda, za "Veliki maestro". Čiji je to fijasko?

Slažem se. To je stvar faktičkog postupanja u svakom predmetu, dakle pripreme otpužnice, dokaznih radnji koje je potrebno provesti. Imate predmete gdje se jedno vještačenje na jedno pitanje provodi dva ili tri puta. Imate cijeli niz svjedoka koje treba saslušati i onda se nakon prvostupanjskog postupka i nakon svega toga donese kriva odluka i viši sud odluči da je potrebno dokazni postupak provesti drugačije.

Recite, ne kao ministar, već kao odvjetnik, ovo u slučaju Sanadera može potrajati još deset godina do pravomoćnosti?

Teoretski je svašta moguće, međutim na broj procesnih radnji koji je dosad bio proveden, mislim da ne može (toliko) trajati, jer je cijeli niz dokaznih radnji proveden i u eventualnim ponovljenim postupcima, to mora trajati kraće.

Je li onda problem što Uskok i DORH idu preširoko s optužnicama, umjesto da se fokusiraju na ono što sigurno imaju?

U svakom slučaju bilo bi se potrebno koncentrirati na ono što je dokazivo, po meni, primjerice, kad se ide s puno optuženika u nekakav proces, to je onda već u startu osuđeno na dugotrajnost.

Znači Agrokor će trajati dva desetljeća?

Agrokor je predmet gdje je 12 ljudi optuženo, tu će biti cijeli niz radnji koje treba provesti i tu teško da se neka brzina može očekivati.

Slušajući presudu Sanaderu, sutkinja je u obrazloženju navela da mu je olakotna okolnost da je bio u Domovinskom ratu, a osuđen je za ratno profiterstvo. Kako će to građani shvatiti?

U svakom predmetu se mora nekom uzeti i vagati olakotne okolnosti i one koje ga terete. kad se stvari zbroje, onda se dođe do nekakve realne kazne. U odmjeravanju kazne naši suci koriste i druge službe, primjerice probacijske stručnjake, psihologe, sociologe, kako bi odmjerili je li ta kazna pravedna. Kazna ima i onaj svoj represivni dio koji mora imati, ali opet nakon svake kazne čovjek se mora vratiti u društvo i biti njegov djelatni član.

Moram vas pitati, u aferi SMS i zataškavanju elitne prostitucije, je li moguće da se tako izgubi jedan spis?

Kad je to toliko fokusirano u javnosti, vrlo je teško bilo što reći da je on nestao, a da ne postoji određena sumnja. Iz svoje odvjetničke perspektive, znalo se događati da se spis nekad pogubi. Tad se koristi institut rekonstrukcije spisa, jer mnogi sudionici imaju dijelove spisa pa se šalje ono što se ima da bi se spis rekonstruirao. Nije da se to nije događalo.

Baš zanimljivo da se to dogodilo na tom slučaju elitne prostitucije.

Znao sam da ćete to reći i da će takva percepcija biti.

Pa vjerojatno bi svim klijentima odgovaralo da nestanu svi dokumenti i iskazi, ali možemo li mi biti kao građani sigurni da se represivni aparat ne koristi za unutarstranačke obračune?

Represivni aparat se ne koristi za nikakve unutarstranačke obračune, ovakve ili onakve. On nije savršen, on ne postupa savršeno, no ono kako represivni aparat postupa, siguran sam u te ljude. I u policiju, DORH, jer doista rade po pravilima.

Policija ne radi po nalogu politike?

Ne.

Očekuje se uskoro i izručenje Ivice Todorića. Ako bude izručen, koliko može trajati taj postupak?

Nakon odluke suda postupak izručenja je tehnička stvar. To dogovara policija s policijom, kako, gdje i na koji način odrediti lokaciju gdje će to biti. Taj dio je vrlo kratak.

Kako umiriti građane, obzirom da je pas Medo osuđen na tri godine zabrane lajanja, a s druge strane se donose ovakve sudke odluke u slučajevima protiv korupcije?

Koncipirate sliku pravosuđa na nekim predmetima koji se izvuku (iz konteksta) i to vrlo neugodno zvuči. Međutim, očekujem jednu cjelovitu sliku, jer naše pravosuđe godišnje zaprima gotovo 1,3 milijuna predmeta. Rješava više od toga što primi, to je ogroman posao, ti ljudi doista rade vrlo naporno i mi vidimo samo par predmeta i po njima percipiramo kompletno pravosuđe. To nije u redu. Trebamo gledati cjelovitu sliku i naše brojke su bile da smo imali više od milijun i pol nerješenih premeta. Mi smo sad ispod 400.000.

Ali smo i zemlja koja ima najviše sudaca u Europi.

I najviše predmeta.

Ma da?

Da.

Kao Zagorci se volimo tužiti?

Gledajte, pitanje je zbog čega stvari dolaze na sud, ali priljev predmeta iz godine u godinu pada. Možda sam u krivu, ali želim vjerovati da je to posljedica jer smo uređenija država.

Mnogim odvjetnicima možda odgovara da se češće sudi i odlazi na sud, jer ih se plaća po dolasku na sud. Je li možda rješenje da se odvjetnike plaća po predmetu pa bi se možda išlo na nagodbe i da se uopće do suda ni ne dođe?

Ima određeni broj predmeta gdje se i plaća po predmetu, gdje se mogu obračunati četiri provedene radnje u predmetu i iznad toga ne. Mislim da te kalkulacije više ne stoje. Mi smo dosta ubrzali proces u civilnim parnicama gdje vi na početku morate odmah iznijeti sve dokaze, kasnije više nema toga.

Uskoro ćete spajati sudove, no to izgleda kao tek mijenjanje tabli po zgradama. Koje mi kao građani imamo koristi od toga? Hoće li to ubrzati predmete u nekim manjim sredinama?

Mi smo provodili onu prvu reformu, kad smo 2008./2009. spajali sudove da dobijemo veće. Tu je bila moguća specijalizacija. Nama broj neriješenih predmeta pada, rješavamo što je moguće više. Ovdje sad imamo posljedicu jedne sjajne odluke koju je imala prethodna vlada, da se kazna za prekršajne postupke može platiti na licu mjesta u visini od 50 posto kazne i nama su prekršajni sudovi poprilično bez predmeta. Mi ih sad spajamo s općinskima kako bismo te suce, koji nemaju dovoljno predmeta mogli iskoristiti za druge stvari.

Želite reći da ćete tu ubrzati suđenje?

Tako je. Tako je, tu leži kadrovski potencijal koji će se pozitivno reflektirati.

Koliko je to sudaca?

Oko 400 sudaca.

Trenutno su bez posla?

Ne baš, ali ima jedan dio koji će dobro doći sustavu općinskih sudova.

Za kraj, među nama, koji je najlošiji sud u Hrvatskoj?

Svi su sudovi podjednaki. Kad bi gledali statistiku onda bi rekli da su nam veliki sudovi problem. Oni imaju najviše predmeta, ali općenito, mi sa svim sudovima sa statistikama idemo prema gore.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr