Iz grada na Dravi stižu prizori kakve se rijetko viđa: 17 godina je prošlo otkako su Osječani zadnji put šetali koritom europske Amazone

Šetnja po dnu rijeke Drave postala je stvarnost Osječana. Zbog iznimno niskog vodostaja rijeke s površine dna izviru brodice, lađe i čamci.

''Nije to izvanredno stanje u ovo doba godine kada su manje oborine, do ovoga dolazi zbog toga što je u razdoblju cijele godine raspored oborina, naravno, nepravilan, kao i svugdje'', objasnio je Ivica Nađ iz Hrvatskih voda.

Da ovakvi prizori nisu zabrinjavajući, poruka je i udruge za zaštitu prirode Zeleni Osijek, a jedan od članova Jasmin Sadiković objašnjava: ''U utorak sam gledao i vodostaje koji nam dolaze s uzvodnog toka rijeke Drave u Hrvatskoj, tako da nam dolazi novi val viših voda i ovaj vodostaj će ostati vrlo kratko ovakav''.

No ako se vodostaj zadrži ovako nisko, postaje ozbiljna prijetnja za životinje i biljke, upozorava biolog Goran Šafarek: ''Sreća je što više nije vegetacijsko razdoblje, znači nije toliko bitno niti za mrijest riba niti za gniježdenje ptica, ali svejedno takav stres za organizme vezane za rijeku je jako velik''.

Pročitajte i ovo iznenađenje u osijeku Uređivali šetnicu pa u Dravi pronašli neočekivano otkriće, na teren odmah izašli arheolozi
Pročitajte i ovo hrabri osječani Kupanje na Štefanje u hladnoj Dravi i picigin na najpoznatijoj kontinentalnoj plaži

Niži vodostaj od trenutačnoga zabilježen je prije 17 godina. Klimatske promjene, a i utjecaj čovjeka na prirodu postaju sve vidljiviji. ''Uzvodno rijeke Drave nalazi se 20-ak većih ili manjih hidroelektrana koje sigurno isto imaju svoju neku vodenu bilancu, svima njima je primarna proizvodnja električne energije, odnosno zadržavanje vode u svojim akumulacijama'', objašnjava Šafarek.

Iz Hrvatskih voda tvrde da hidroelektrane nisu uzrokovale Dravin niski vodostaj: ''Jednostavno je zakonitost takva da ako nema vode, nema je ni u hidroelektranama, nema ni oborina. Dakle, ne mogu biti krive hidroelektrane, one ispuštaju u skladu s dogovorom i više od bioloških minimuma''.

U zaštitu, među ostalima, i rijeke Drave nedavno se uključio i UNESCO, ističe Sadiković: ''Upravo je prošli tjedan na razini UNESCO-a zaštićen i proglašen prekograničan rezervat biosfere Mura - Drava - Dunav na razini pet država. Hrvatska ima najveći dio ovog zaštićenog rezervata''.

A dok struka istražuje fenomene, Osječani nastavljaju sa zanimanjem hodati umjesto obalom, Dravinim koritom.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr