Europskim novcem kreću u stručno osposobljavanje svojih djelatnika. Uvježbaniji i educiraniji timovi hitne pomoći - od dojave, do trena i zbrinjavanja u bolnici. Na treninge će 1824 djelatnika.
Edukacija je namijenjena svim karikama u lancu. Ministar zdravstva Milan Kujundžić puno očekuje i od novoga zakona kojim se integriraju Domovi zdravlja, Županijski zavodi hitne medicine, objedinjeni hitni bolnički prijami i koncesionari.
Županije, osim preustroja, čeka i ozbiljan posao osiguravanja kadra kojeg je na tržištu sve manje i manje. Ono oko čega se pak svi slažu jest da nam treba helikopterska hitna medicinska služba. No o tome hoćemo li takvu službu unajmiti ili flotu graditi sami - još nije odlučeno.
Gošća Dnevnika Nove TV bila je dr. Maja Grba Bujević, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.
Ovaj europski projekt vrijedan je gotovo 9,5 milijuna kuna. Što to znači za sustav hitne medicine?
Za sustav hitne medicine, kao i u drugim sustavima kad se radi o cjeloživotnom obrazovanju, znači jako puno. To za djelatnike hitne znači da će biti još vještiji u svojim postupcima.
Taj projekt je sastavljen od niza aktivnosti. Mi smo utrošili sedam mjeseci pripremajući taj projekt. Za one koji će učiti te ljude smo izabrali izvrsne stručnjake s europskim i domaćim certifikatima.
Posebna vrijednost toga je da će se raditi na scenarijima. Mi ne želimo da naši djelatnici vježbaju na terenu, to nije dobro. Zato smo se odlučili da kroz sustav vježbi i modele kliničkih vještina, koje su kompjuterski simulirani kroz scenarije, vodimo da vježbaju na lutkama.
Imat će svaki puta mogućnost ponoviti scenarij, sve do onog savršenstva koje mi od naših djelatnika očekujemo.
Kako će se provoditi ta edukacija, znamo da ionako nedostaje ljudi, tko će raditi dok su ljudi na radionicama?
Edukacije se i sada provode, one su propisane za sve djelatnike u hitnoj. Mi smo procijenili da ih treba ojačati i osnažiti, dodati im malo sadržaja.
Ovo se provodi sredstvima iz europskih fondova, dobili smo sredstva za smještaj, hranu tih ljudi, za njihov dolazak na treninge. Na taj smo način sa županijskih zavoda za hitnu medicinu skinuli obavezu ulaganja u to. Hitna se financira iz HZZO-a.
Pitanje je bilo - tko će raditi na terenu dok su oni na radionicama?
Radit će oni koji su sada na edukaciji. Oni koji ju budu završili prvi, 'potegnut' će malo za one koji su na edukaciji. Mi to možemo i to se treba raditi.
Interes je već sada jako veliki što znači da ljudima ne predstavlja problem otputovati na radionice. 'Hitnjaci' žele edukaciju. Mi želimo da se edukacijom pruži što je moguće bolja zdravstvena skrb za pacijente.
Gdje je najveći problem s nedostatkom kadra (sada ne nedostaju samo liječnici, već i sestre) i kako bi to trebalo riješiti?
Puno je načina da se sustavu pomogne u nabavi odnosno pribavljanju liječnika. Sigurno ima mogućnosti povećanja upisnih kvota pa se i na taj način može povećati broj zainteresiranih koji poslije dolaze u naš sustav hitne.
Mi radimo puno na tome da mlade ljude već kroz fakultet senzibiliziramo da dođu k nama. Hitna je izvrstan, težak i prekrasan posao, ali daje jednu širinu i znanje koje se može primijeniti.
Ima i drugih modela - primjerice uvođenje dvije godine primarne zdravstvene zaštite koja je nekad funkcionirala kad sam ja bila mladi doktor. Mi smo na taj način radili. Svaki mladi liječnik je morao dvije godine raditi u obiteljskoj ili hitnoj ili negdje kroz mentorstvo s drugim djelatnicima. Tek onda je odlučivao za specijalizaciju. Ima puno načina.
Jedan od njih je i dolazak liječnika iz drugih zemalja. Mi u hitnoj imamo liječnika koji su iz drugih zemalja. Može se i treba na tome raditi puno.
Pripremate novu mrežu sustava hitne medicine. Što će se mijenjati?
Mijenjat će se one stvari koje su se vidjele prema pokazateljima koje pratimo unatrag pet godina otkad je jedinstveni sustav e-hitne, kad se vidi i broj intervencija i broj zauzetosti timova i njihov stvarni boravak na terenu, boravak u ambulanti.
Kad to sve stavimo na jednu hrpu, onda ćemo raspravljati o tim stvarima s lokalnom upravom i samoupravom kao što je to predvidio zakon. Onda ćemo biti na boljem putu da pokrijemo to što je najbolje moguće. Naravno, sve to sukladno dostupnosti resursa.
Ima tu puno stvari koje utječu na mrežu. Nije isto raditi mrežu u gradu Zagrebu i u Ličko-senjskoj županiji gdje je malo stanovnika, no i oni trebaju zdravstvenu skrb.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
Aktualno
MSC Bellissima je bila prava ljepotica bala na svojoj ceremoniji imenovanja u Southamptonu
