Pročitajte i ovo
Dok, primjerice, talijanski zadrugari svake godine okreću milijarde eura, hrvatski muku muče s propisima. Zbog lošeg Zakona o zadrugama, propadaju dobri projekti, a s njima i zadruge.
Nekad je svako selo imalo zadrugu. Danas se one mogu gotovo na prste prebrojati. U Hrvatskoj je registrirano 1200 zadruga. Od toga njih 200 ostvaruje 92 posto svih prihoda zadruga.
"Naš kompletno gledan zakonski sustav, nije dovoljno dobar, dovoljno afirmativan za poslovanje zadruga", smatra Tomislav Klarić Kukuz, ravnatelj Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo.
Prva su prepreka hrvatskim zadrugarima banke. "Da bi zadruga dobila kredit morali bi svi zadrugari dati svoju imovinu pod hipoteku, što je jedna situacija nerazumljiva. Banke to rade i dan-danas, čak i državna banka HBOR je takve principe primjenjivala", ističe Stjepan Zorić, predsjednik Klastera Slavonska jabuka.
Bez kredita mnogi su dobro zamišljeni projekti zadruga propali, a zadruge zatvorile svoja vrata. I dok hrvatske zadruge u BDP-u sudjeluju s 0,5 posto, talijanske svoj pune sa 7,5 posto.
"Značajan smo stup talijanskog gospodarstva, osobito prehrambenog sektora. Naša proizvodnja prelazi 25 milijardi eura. Imamo oko 12 milijuna članova", kaže Alessio di Dio, direktor Legacoop Friuli Venezia.
Udruženi, talijanski poljoprivredni proizvođači opstaju, a hrvatski propadaju. Ne zato što se ne žele udružiti, već zato što za zadrugarstvo nemaju potporu države.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
