'Do 2050. u Hrvatskoj 80.000 novih 'zelenih' radnih mjesta'

Plan izrade Strategije za razdoblje do 2030. s pogledom do 2050., predstavila je u četvrtak pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode Marija Šćulac Domac na okruglom stolu u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Pročitajte i ovo Proricanje sudbine Poslodavci krenuli dalje od životopisa: Za odluku o zapošljavanju potrebna je i potvrda gatara i feng shui majstora Dugo je bilo na vrhu Donedavno najtraženije zanimanje više nije toliko traženo: "Došlo je do pada broja oglasa za 30 posto"

Ministarstvo i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ove godine projekte subvencioniraju sa 600 milijuna kuna kojima će se pokrenuti investicije vrijedne više od 1,2 milijarde kuna. Stoga se provode mjere kojima se potiče energetska učinkovitost u zgradarstvu, obiteljskim kućama, komercijalnim zgradama, turizmu i prometu.

Niskougljična strategija je krovni dokument društveno-gospodarskog razvoja, proteže se kroz razne sektore gospodarstva i djelatnosti – prvenstveno energetike, industrije, poljoprivrede, šumarstva i gospodarenje otpadom, te je u njenu izradu potrebno uključiti brojne dionike. Strategija bi trebala omogućiti tranziciju prema niskougljičnom gospodarstvu, poticati konkurentnost i rast gospodarstva na održivim principima s ciljem gospodarskog oporavka, naglasio je Vladimir Jelavić s Instituta za energetiku i zaštitu okoliša.

Stiže još jedna europska mjera za stvaranje novih radnih mjesta i u Hrvatskoj

Gospodarski razvoj Hrvatske treba se uskladiti s klimatskim i energetskim ciljevima EU, stoga smo krenuli s izradom Strategije uz čiju bi primjenu do 2050. mogli otvoriti 80.000 'zelenih' radnih mjesta", istaknula je Šćulac Domac. Dodala je da krovnom gospodarskom, razvojnom i okolišnom strategijom, otvaramo priliku da inovacijama, prijenosom naprednih tehnologija i strukturnim promjenama potičemo rast gospodarstva.

Klimatski i energetski ciljevi za 2030. u pogledu konkurentnog, sigurnog i niskougljičnog gospodarstva, uključuju smanjenje emisija stakleničkih plinova za 40 posto u odnosu na 1990. i udio obnovljivih izvora energije od najmanje 27 posto u ukupnoj potrošnji energije u EU. Iako ne primarni, postavljen je i cilj povećanje energetske učinkovitosti za 27 posto, istaknuto je na konferenciji.

Hrvatska se želi priključiti EU tokovima, a posebno je važno uključivanje poslovnog sektora s obzirom na činjenicu da promjene često znače i dodatne troškove, no benefiti su dalekosežniji. UNDP je u svojoj studiji izračunao da se do 2050. u Hrvatskoj može otvoriti 80.000 zelenih radnih mjesta, kazao je Jelavić.

Niskougljična strategija daje osnovu za političke odluke i smjernice koje će morati provoditi svi sektori kako bi se značajno smanjile emisije stakleničkih plinova. Ova strategija trebala bi omogućiti tranziciju prema niskougljičnom i konkurentnijem gospodarstvo čiji se rast temelji na održivom razvoju. Cilj je ostvarivanje održivog razvoja koji je dio programa Vlade u poticanju gospodarstva. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook