Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, kako doznaje Dnevnik NOVE TV, nakon isteka mandata koristit će pravo na šest mjeseci pune i šest mjeseci pola plaće.

Galerija


U četvrtak je u Izraelu za Dnevnik Nove TV otkrila i čime će se baviti po odlasku s Pantovčaka, ali i da će uzeti ured. Evo na što još bivši predsjednici imaju pravo.

Vezani članci Bivša predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović Bivša predsjednica operirana u zagrebačkom KBC-u: Liječnici joj operirali vrat, pred njom je dug oporavak Predsjednik RH Zoran Milanović Kako je Milanović otputovao u Albaniju? Tamošnji mediji pišu da je došao - bivšom Titovom jahtom

Kad Kolindi Grabar - Kitarović istekne mandat, koristit će, kažu izvori bliski predsjednici, šest mjeseci punu i šest mjeseci pola plaće. Ali i ured, što je i sama rekla u četvrtak.

"Pitaju me često za ured, ja sam mislila da neću uzeti ured, ali sad nekako razmišljam da treba ta neka baza ako želite raditi ozbiljan posao", kazala je Grabar-Kitarović. Pravo na ured ima sljedećih pet godina.

"Ako će predsjednica iskoristiti taj ured za promoviranje Hrvatske, ona je ipak poznata u svijetu tkogod što mislio - onda to ima nekakvog smisla. Ono što nema smisla je da netko doživotno ima pravo na takav ured", komentirao je saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja.

I baš na prijedlog Mosta, mogućnost doživotnog ureda je ukinuta - pa je bez njega ostao i predsjednik Stjepan Mesić.

Uz ured dolaze i službenici, vozilo, osiguranje...

Uz ured, bivši predsjednici imaju pravo i na: dva državna službenika, vozača, vozilo, ali i na osiguranje koje može koristiti trajno. "Moramo znati da štićene osobe koje se štite na temelju Uredbe o štićenim osobama, to nisu imena i prezimena, nego njihove funkcije. Moguće je da su tijekom obnašanja svojih poslova došli do nekih informacija za koje država ima interes da ih štiti doživotno", objasnio je stručnjak za sigurnost Kristian Družeta.

Upravo promidžbom hrvatskih interesa, planira se Grabar-Kitarović baviti kada bude bivša predsjednica. "Ono što ću nastaviti raditi je svakako brendiranje Hrvatske, promicanje naših interesa, rješavanje nekih društvenih pitanja, zlostavljanja općenito....", kazala je u četvrtak.

Političko iskustvo - državi, kaže Ivo Josipović predsjednik RH od 2010.-2015. godine, može pomoći. On se nakon mandata vratio na fakultet pa mu ured nije trebao. "Pitanje je kako će ona to iskoristiti, to je ključno. I ako ona to iskoristi na dobrobit Hrvatske, tvrtki koje mogu imati koristi i građana - ja ću biti zadovoljan", objasnio je Josipović.

Sa zahtjevom za ured, Grabar-Kitarović, ministarstvu državne imovine još se nije obratila. A oni će, kako kažu, kad zahtjev dobiju, postupiti u skladu sa zakonom.

U Izraelu se sastala s predsjednikom Rivlinom

Drugog dana u Izraelu predsjednica Grabar-Kitarović i službeno se sastala s izraelskim predsjednikom Reuvenom Rivlinom. Srdačno se rukovala s njim, a on joj je zahvalio što je nazočila komemoraciji povodom 75. obljetnice oslobođenja koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau.

"Duboko smo dirnuti, duboko cijenimo sudjelovanje Hrvatske koju je predstavljala predsjednica na skupu koji se može definirati kao povijesno okupljanje", izjavio je Rivlin.

Hrvatska predsjednica je najavila gradnju spomenika žrtvama holokausta i NDH u Zagrebu. Rekla je da bi trebao biti dovršen do kraja hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije i Rivlina pozvala na otvorenje.

"Spomenik će biti ispred željezničkog kolodvora odakle su Židovi, ali i drugi: Srbi, Hrvati, Romi i drugi, željezničkim vagonima odvezeni u Auschwitz Birkenau i druge logore, ali i Jasenovac u Hrvatskoj", kazala je.

Podsjetila je na agresiju na Hrvatsku

Istaknula je da je tolerancija ono čega treba znatno više u Hrvatskoj i svijetu. Podsjetila je kako je nakon Drugog svjetskog rata rečeno - nikad više, ali da su se unatoč tome u agresiji na Sloveniju, Hrvatsku, BiH i Kosovo dogodile grozne stvari i ponovno otvarani logori poput Omarske.

"Ne bismo trebali uzimati mir i stabilnost za gotovo. Moramo biti pažljivi, obazrivi, naravno ne stvoriti klimu histerije, ali biti svjesni trendova koji ponekad su ispod površine i nisu u tom trenutku vidljivi, ali mogu se pojaviti u bilo kojem obliku nasilja uperenog protiv drugog", naglasila je.

U prisnom razgovoru podsjetila je na svoj posjet Izraelu prije pet godina kada je s njom bio i nedavno preminuli poznati filmski producent Branko Lustig čiji je Oscar za film Schindlerova lista izložen u memorijalnom centru Yad Vashem.

Nije bilo priče o poslu s plaćom od 8000 eura za mlade

Na sastanku nije bilo govora o tvrtkama koje bi mladima u Hrvatskoj omogućile plaću od 8000 eura kao što je to predsjednica obećavala u kampanji. Nije bilo govora o nabavci aviona iako znamo da su se Izraelci 'vratili u igru'.

Ovo je bio jedan vrlo kurtoazan, srdačan, oproštajni susret, posljednji posjet predsjednice u njezinom petogodišnjem mandatu. Nakon sastanka odjurila je na avion kako bi stigla u Mađarsku na polufinalnu utakmicu u vaterpolu.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr