Iz Hrvatske odlazi sve više ljudi, ali u ove se naše gradove stanovnici doseljavaju. Doznajte koja je njihova tajna

Odlazak stanovništva iz Hrvatske već je nekoliko godina bolna tema za sve Vlade. Borba protiv depopulacije svima je prioritet, no sudeći po službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u tome uopće - ne uspijevaju. Konkretno, od 2013. do kraja 2017. iz Hrvatske je otišlo oko 150.000 građana.

Pročitajte i ovo Novi trendovi Njemačka više nije obećana zemlja za Hrvate: Ne dolazi ih više toliko, a još ih je više koji odlaze To će promijeniti gradove Njemački mediji se raspisali o zabrinjavajućoj situaciji na Balkanu: "To je multietnička regija već stoljećima, no hoće li ovo izdržati?"

Ipak, postoje i neke regije (Istra je jedina hrvatska županija u koju više ljudi doseljava iz inozemstva nego što iz nje u inozemstvo iseljava) koje su po ovom pitanju u plusu ili se stanovništvo puno manje iseljava u odnosu na druge. Primjer je tomu Grad Zagreb, a po novim podacima DZS-a o kretanju stanovništva po gradovima pozitivan migracijski saldo bilježe 33 grada. Točnije, u zadnjih šest godina više se ljudi u njih doselilo nego ih se iselilo, donosi Gradonačelnik.hr.

Ponajviše je za to "kriv" gospodarski razvoj i veći broj radnih mjesta, a da je veliki generator tomu turizam pokazuje i činjenica da se čak devet od deset gradova s najvećim brojem doseljenih stanovnika nalazi na moru, dok je jedini predstavnik "kontinentalaca" Samobor.

Prvi među njima je Dubrovnik, u koji se u zadnjih šest godina (od 2011. do kraja 2017.) doselilo čak 1545 ljudi više no što ih se iz njega odselilo. Drugi je Grad Kaštela, koji je broj svojih stanovnika povećao za 1345, a slijedi Solin, koji je u plusu za 1299 stanovnika. Redom slijede Vodice (+612), Umag (+562), Krk (+529), Poreč (+476), Novalja (+396), Supetar (+380) i Samobor (+334).

Valja pritom istaknuti da nisu svi oni u istoj kategoriji - neki spadaju pod srednje, a neki pod male gradove, pa shodno tomu i učinak doseljavanja nije jednak mjestu na ovoj ljestvici.