Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa 12. 10. na svojim je stranicama na pomalo 'stidljiv' način objavilo kako počinje javna rasprava oko prijedloga tri vrlo važna zakona, Zakona o znanosti, sveučilištu i visokom obrazovanju. Vijest o tome postavljena je na takozvani 'banner' u linkovima na službenim stranicama Ministarstva.
Pročitajte i ovo
>> 'Nema dovoljno vremena za raspravu o Zakonu'
>> Ukidaju se školarine, ocjene od A do FX?
Tema je ozbiljna, opširna i prema onome što je predloženo u tim zakonima (posebice Zakonu o sveučilištu i Zakonu o visokom obrazovanju), mnoge bi se stvari mogle promijeniti, a prije svega, autonomija samih sveučilišta. A sada i šok, jer rasprava traje samo do 1. studenoga. Ipak, Ministarstvo jednu takvu izrazito važnu raspravu, stavlja tek u linkove. 'CMS format (baza podataka) nam ne dopušta stavljanje udarne vijesti pa smo raspravu istakli na naslovnici putem 'bannera'', objasnio nam je glasnogovornik Ministarstva Duje Bonači.
U bilo kojem obliku, imenovanje rektora od strane ministra, zapravo je kršenje autonomije sveučilišta Struka samo u svojstvu savjetnika
Iako nas je štošta oko procesa izrade nacrta tih zakona zanimalo, do konkretnih odgovora iz Ministarstva nismo uspjeli doći do zaključka ovog članka. Jedino što nam je Bonači još rekao, jest da se Ministarstvo prilikom izrade nacrta zakona konzultiralo sa strukom. Iako nije htio navesti s kim su se konzultirali, posebno je istaknuo kako je Ministarstvo zapravo samo napravilo te nacrte zakona. 'Mi ne želimo da ispadne da ga je struka napravila, već je bitno naglasiti da je nacrte napravilo Ministarstvo, a struka je tu bila samo u svojstvu savjetnika', rekao je.
Na tragu toga, odlučili smo porazgovarati s dekanima nekoliko zagrebačkih fakulteta, o tome jesu li bili pravovremeno informirani o javnoj raspravi i misle li da je predloženim zakonima zapravo ugrožena autonomija sveučilišta. Neki su bili susretljivi, drugi su pak ostali suzdržani, ili zatečeni, ali u jedno smo se uvjerili - svi su se složili kako je autonomija sveučilišta izrazito ugrožena.
Bez analize, bez objašnjenja, posljedice nevidljive...
'Nekoliko dana prije 12. listopada, rektor Aleksa Bjeliš dao mi je kopiju tih zakona, tako da sam 2 do 3 dana prije objave imao uvid u te zakone', rekao je za Dnevnik.hr dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu, prof.dr.sc. Željko Potočnjak. 'Rok koji su ostavili za javnu raspravu o nacrtima tih zakona krajnje je neprimjeren', dodao je. Smatra kako se u njihovo donošenje sumanuto srlja, bez prave analize i objašnjenja izmjene sustava financiranja sveučilišta. 'Ne zna se kakve će to posljedice imati', ističe Potočnjak.
O čemu se zapravo radi, pokušat ćemo pokazati kroz samo par članaka navedenih zakona, koji smo zamijetili kao nadasve zanimljive. Krenimo od rektora (Članak 11. nacrta Zakona o sveučilištu), kojeg bira Sveučilišno vijeće (članak 15.), u kojem bi trebalo po novom zakonu biti 9 članova, od kojih 4 iz redova Vlade. Predsjednik tog vijeća, prema zakonu ne može biti zaposlenik sveučilišta, a odluke se donose uglavnom dvotrećinskom većinom. Bez glasova iz politike, dakle, odluke će se teško donositi.
Mi ne želimo da ispadne da ga je struka napravila, već je bitno naglasiti da je nacrte napravilo Ministarstvo, a struka je tu bila samo u svojstvu savjetnika Umanjivanje vrijednosti znanosti
Nadalje, prema članku 17. istog nacrta Zakona, preoblikovanje sveučilišta provodi Vlada RH, nakon pozitivnog mišljenja Nacionalnog vijeća. Jedini problem je taj što bi u tom Vijeću trebalo sjediti 19 članova, koje bira sama Vlada. Prema članku 27., sam ministar može smijeniti rektora i dekane, ako ne postupaju po zakonu, a to postupanje definira on sam, naravno, u skladu sa zakonom.
'To je duboko zadiranje politike u autonomiju sveučilišta', kaže ljutito dekan Pravnog fakulteta koji je istaknuo kako se tu pokušava narušiti i cjelovitost Zagrebačkog sveučilišta. Ti zakoni izjednačavaju sveučilišta i veleučilišta. Oni umanjuju vrijednost znanosti!', istaknuo je Potočnjak. S Potočnjakom se slaže i dekan PMF-a, rekavši kako je njegov kolega s Pravnog fakulteta napravio detaljnu analizu, koja će biti iznijeta na sjednici senata idući tjedan u utorak. 'Postojeći sistem, bolji je od predloženog', rekao nam je dekan PMF-a, prof.dr.sc. Amir Hamzić.
Tehničke greške, manjkavost, nedorečenost i nekonzistentnost
Postojeći sistem, bolji je od predloženog 'Radi se tri vrlo bitna zakona za akademsku i znanstvenu zajednicu Hrvatske, za koje se međutim nikako ne može reći da su dorađeni i međusobno konzistentni', objasnio je. 'Pojedine zakonske odredbe predstavljaju direktno zadiranje u autonomiju sveučilišta', dodao je. Prema njemu, ti su zakoni puni, tehničkih grešaka, manjkavosti, nedorečenosti i nekonzistentnosti.
'Inače, prvi prijedlog Zakona o sveučilištima neslužbeno se pojavio u siječnju ove godine (na sastancima povjerenstva koje je osnovao MZOŠ, a vodio prof.dr.sc. Žarko Puhovski) i uz njega smo na tom povjerenstvu dobili i slične zakonske akte nekih europskih zemalja. Postojali su i određeni komentari na taj prijedlog, no oni nisu bili nikada službeno zabilježeni, a povjerenstvo je brzo nakon toga prestalo s radom', otkrio je Hamzić. Rekao nam je još mnogo toga, no sve to uistinu ne bi stalo u samo jedan članak.
Ministar imenuje i smjenjuje rektora
Dekan Fakulteta političkih znanosti, prof.dr.sc. Nenad Zakošek, istaknuo je kako je pravovremeno informiran o svemu, no dodao je kako je materija u pitanju iznimno komplicirana. S rokom za javnu raspravu, baš kao i prethodni kolege, u potpunosti se ne slaže. Priznao nam je da nije imao priliku detaljno proučiti zakone, no na spomen kako rektora sveučilišta po novom prijedlogu imenuje sam ministar, ipak je reagirao. 'U bilo kojem obliku, imenovanje rektora od strane ministra, zapravo je kršenje autonomije sveučilišta', zaključio je Zakošek.
Dekan FER-a, prof.dr.sc. Nedjeljko Perić, isto nam je odgovorio kako se radi o kompliciranoj materiji, no nije bio dostupan za daljnji komentar, zbog prevelikih obaveza. Dekan Filozofskog fakulteta, jedini je od kontaktiranih, koji nije htio komentirati prijedloge nacrta zakona. 'Dekan zasad ne želi davati izjave o tome', rečeno nam je iz njegovog ureda.
Gotov čin
Čitava stvar je praktički dovedena pred gotov čin, a rovovska bitka i službena reakcija te odgovor sveučilišta može se očekivati idući tjedan. U pitanju je čitav sustav visokog obrazovanja. Kako je rasprava javna, nije na odmet podsjetiti sve one kojih se ona tiče, da o ovim zakonima i raspravljaju, kako se opet ne bi dogodilo da nešto 'potiho' prođe.
