Kako izgleda život s kreditom, među Hrvatima nije tabu-tema.
"Imamo jedan manji kredit, tako da u biti s dvije plaće funkcioniramo. Nemamo stambeni kredit, hvala Bogu, s obzirom na cijelu situaciju u državi", rekla je Nikolina iz Zagreba.
"U zajedničkom kućanstvu nas je više, više prihodujemo, pa možemo, ali da moram živjeti sama od svoje plaće, to ne bih mogla", rekla je Adela iz Zagreba.
A situacija bi se za one koji planiraju dizati kredite mogla postrožiti. HNB će od listopada ponovno ograničiti uvjete bankama, pa će manje biti onih koji će kao iznimka moći dobiti stambeni ili gotovinski kredit. Posebno ako nemaju iznadprosječne prihode.
"Namjera je mjere da se smanji kreditiranje u potencijalno rizičnom dijelu stanovništva koji ima niži dohodak i onda se suočava s kontinuiranim inflatornim pritiscima. Na taj način zapravo se čuva financijska stabilnost", rekao je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a.
Umjesto dosadašnjih 20 posto banke će moći odobriti najviše 10 posto stambenih kredita onim građanima koji bi mjesečno plaćali više od 45 posto svojih prihoda. Također, umjesto dosadašnjih 10 posto banke će moći dati najviše 5 posto nestambenih, gotovinskih kredita onima kojima će rata biti veća od 40 posto prihoda. Banke će moći odobriti najviše 10 posto stambenih kredita umjesto dosadašnjih 20 posto, u kojima na otplatu odlazi više od 45 posto dohotka, te 5 posto nestambenih kredita umjesto dosadašnjih 10 posto, čija otplata zahtijeva više od 40 posto dohotka.
"S jedne se strane banke ograničavaju u plasiranju kredita koji bi bili potencijalno rizični, a u drugom se valuje zaštite i klijenti koji te obveze u budućnosti ne bi mogli servisirati", nadodaje Stojić.
Iz hrvatske udruge banaka poručuju:
"Nnovosti neće mijenjati ograničenja po kojima se građanima računa koliko mogu plaćati kredit, već se smanjuje udio kredita kod kojih banke mogu odstupiti od propisanih omjera. Važno je pritom istaknuti da je regulatornim okvirom propisano da se najveći dio dopuštenih odstupanja kod stambenih kredita usmjerava potrošačima koji kupnjom, gradnjom ili obnovom rješavaju svoje stambeno pitanje. Banke će se, kao i dosad, prilagoditi regulatornom okviru te nastaviti individualno procjenjivati kreditnu sposobnost svakog klijenta i odgovorno upravljati kreditnim rizikom. Za cjelovitu ocjenu učinaka novih mjera bit će potrebno određeno vrijeme. Njihovo djelovanje stoga će biti važno promatrati u širem makroekonomskom kontekstu, uključujući kretanja na tržištu nekretnina, kreditnu aktivnost i potrošnju kućanstava."
Stambeno pitanje vruća je tema
"To je naša nužnost, nažalost. Cijene stambenih objekata idu sve više i više gore, nemamo zapravo izbora", rekla je Adela iz Zagreba.
"Sad najviše kupuju nego prije 20 – 30 godina, koliko ja vidim u svojoj okolini. Više se kupuje nego prije, a to što mi Hrvati kukamo, mi Hrvati uvijek kukamo", rekao je Zlatko iz Dubrovnika.
Ipak, ta sama mjera bankama nije dovoljna za obuzdavanje inflacije, smatra Stojić.
"Vi možete smanjivati dotok bankarskog financiranja u taj segment, ali cijene nekretnina i dalje će vam rasti – ili zbog troška rada, koji, vidimo, svih ovih godina zapravo rapidno raste, ili zbog poticaja države, koja pak, s druge strane, daje kroz APN poticaje za kupnju nekretnina", zaključio je Stojić.
Utječu tu još i strani kupci ili urbanistički planovi gradova, a javna rasprava o postrožavanju kredita traje do 18. rujna.
-
Poziv u pomoćBoeing u kojem je bilo 238 ljudi proglasio hitno stanje iznad Atlantika: Putnici osjetili nešto neobično
-
afera nakazeFOTO Šou Anne Dujić u sudnici, na kraju je izgubila živce. Policajka: "U trgovini mi je vikala kučko, a onda me pratila"
-
Nagađa se razlogMisteriozni let: Američki vojni zrakoplov stigao u Moskvu
