"Pasje" vrućine nemaju previše veze s kućnim ljubimcima, taj naziv vuku još iz antičkih vremena. Međutim, kako je došlo do toga, i kako uz pomoć nekih drugih životinja možemo saznati više o temperaturi zraka, otkriva meteorolog Darijo Brzoja.

Galerija Darijo Brzoja - Pasje vrućine - 3 Darijo Brzoja - Pasje vrućine - 2 Darijo Brzoja - Pasje vrućine - 1 +0 Darijo Brzoja - Pasje vrućine

U danima kada se očekuje vrhunac toplinskog vala u Hrvatskoj, često se može čuti izraz "pasje vrućine". Ima li taj izraz veze s dlakavim kućnim ljubimcima? Koje nam još životinje mogu pomoći saznati više informacija o temperaturi zraka? Odgovore donosi meteorolog Darijo Brzoja u prilogu za Dnevnik Nove TV.

"Ljetnu žegu mnogi podnose teško, a to vrijedi i za naše kućne ljubimce, poglavito pasmine porijeklom s dalekog Sjevera. No, ako ste pomislili da 'pasje vrućine' imaju neke veze s njima, to baš i nije tako. Naime, 'pasje' vrućine nisu 'pasje' zbog naših kućnih ljubimaca, nego iz jednog potpuno drugog razloga", rekao je.

Odakle izraz "pasje vrućine"?

"Ovaj izraz porijeklo vuče još iz antičkih vremena, a vezan je uz zviježđe 'Velikog psa', odnosno Canis maior i zvijezdu Sirius, koju su stari Rimljani nazivali još i 'Pasjom zvijezdom'", objasnio je Brzoja.

"Pojava ove, inače najsjajnije zvijezde na noćnom nebu, podudarala se s ljetnom vrućinom i sušama, a onda i lošim usjevima, pa su joj se prinosile žrtve u vidu raznih životinja i vina. Dani tih obrednih svečanosti krajem srpnja i početkom kolovoza nazivani su 'Danima psa'."

Ilustracija "Nikada ne ostavljajte dijete u automobilu": Udruga Roda upozorava na sindrom "autopilot" kod roditelja i otkriva kako ga prevladati

Zvijezdu možemo vidjeti i danas. "Razdoblje nesnosnih ljetnih žega tako je preneseno u 'pasje' vrućine. U današnje doba, zvijezdu Sirius najbolje se može vidjeti u siječnju i veljači - i dalje je to najsjajnija zvijezda na noćnom nebu", dodao je.

Vrlo ju je lako primijetiti. "Budući da se nalazi nisko nad horizontom, njezina svjetlost prelazi dug put kroz Zemljinu atmosferu, a područja s turbulencijom kroz koja svjetlost prolazi čine da se ona lomi pa tako Sirius posebno jako treperi u odnosu na druge zvijezde", dodao je.

Zašto se znojimo?

Zašto je negdje, na istoj temperaturi zraka, podnošljivije biti nego na nekim drugim područjima? "Inače, 40 stupnjeva u Hrvatskoj i 40 u Sahari nećemo osjećati jednako. Osjećaji topline ne ovise samo o temperaturi, nego i o količini vlage u zraku", rekao je Brzoja.

"Kad nam postane prevruće, počinjemo se znojiti. Tijelo koristi upravo znojenje kao mehanizam kojim regulira svoju temperaturu. Drugim riječima, hladimo se - isparavanjem. To možemo promatrati kao osobni klima uređaj, a ako znoj ne može ispariti, što se događa kad je u okolnom zraku visoka vlaga, onda tijelo ne može regulirati temperaturu - i onda osjećamo sparinu", kazao je.

Ilustracija Crveno upozorenje zbog toplinskog vala: Objavljeno koja su područja Hrvatske na udaru

U tim uvjetima visoke vlažnosti, isparavanje se usporava. "U uvjetima s visokom vlažnosti, brzina isparavanja iz tijela se smanjuje, pa se u vlažnim uvjetima osjećamo toplije. To je razlog zašto ponekad, nakon kratkog ljetnog pljuska, osjećaj sparine može biti puno snažniji - jer je više vlage. Iz istog razloga u sušnim uvjetima, kao u nekom pustinjskom kraju, visoku temperaturu možemo podnijeti mnogo lakše", rekao je Brzoja.

"U takvim uvjetima, naš osobni klimatizacijski sustav naprosto mnogo bolje radi".

A što nam govore - cvrčci?

Brzoja je objasnio i kako možemo saznati temperaturu zraka slušajući pozorno ove glasne životinjice. "A kad je vruće, kolika je stvarna temperatura možemo izračunati i sami - i to brojanjem glasanja cvrčka. Naime, što je viša temperatura, cvrčci cvrče brže - i to prilično proporcionalno", objasnio je.

"Postoji i formula, koju je odredio američki fizičar i izumitelj Amos Dolbear. Izbrojite koliko se puta cvrčak oglasio u minuti, tom broju oduzmite 40, rezultat podijelite sa sedam i na kraju konačnom broju dodajte deset", rekao je. 

"Dobivenu temperaturu onda možete usporediti s onom na najbližoj meteorološkoj postaji. Podaci o temperaturi se u stvarnom vremenu objavljuju na stranicama DHMZ-a. Doduše, treba imati na umu da je to ipak temperatura u sjeni meteorološke kućice, iznad travnate površine, udaljena od asfalta i većih građevina. Na vrelim gradskim ulicama temperatura može biti i 15 stupnjeva viša", objasnio je Darijo Brzoja.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju