U povodu Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, koji se kao spomendan obilježava 23. kolovoza, predstavnici Predsjednika Repubike, Hrvatskog sabora i Vlade sudjelovali su u komemoraciji na spomen području Jadovno, nakon čega su se uputili na komemoraciju kod jame Jazovka na Žumberku.


Vijence su položili izaslanik Predsjednika RH general-bojnik Mate Ostović, predsjednik Sabora Josip Leko, ministar branitelja Predrag Matić, predstavnici Saveza antifašističkih boraca i antifašista, Katoličke i Pravoslavne crkve, Povjerenstva za istraživanje, uređivanje i održavanje vojnih grobalja, grobalja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, veleposlanstava Indonezije, Austrije, Italije, Japana, Danske i Njemačke te Ličko-senjske županije i Grada Gospića.

Vezani članci Slika nije dostupna 'Sve žrtve, bez obzira s koje strane dolazile, treba istražiti i dostojanstveno' Slika nije dostupna Dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima: Leko i Matić polažu vijence u Jazovki i Jadovnom

'Obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima je znak, civilizacijski i politički, da se hrvatska država i hrvatsko društvo izgrađuju na demokratskim vrijednostima tolerancije i uvažavanja', rekao je Leko novinarima nakon komemoracije. Naglasio je da taj princip ne vrijedi samo za poštivanje svih žrtava podjednako, već i za viši stupanj tolerancije u hrvatskom društvu u cjelini. 'Mislim da smo na dobrom putu', dodao je Leko.

Ministar Matić, koji je na čelu Povjerenstva koje je organiziralo današnje komemoracije, posebno je istaknuo kako mu je drago što su ove godine na komemoraciji visoki predstavnici Katoličke i Pravoslavne crkve. 'Naš posao, koji je ranije imao sizifovske izglede, sada dobiva obrise ciljeva, a cilj je da postignemo da je na ovakvim mjestima žrtva u prvom planu, i da ih ne treba dijeliti na 'vaše i naše', jer sve žrtve nakon 70 godina zaslužuju mir', kazao je Matić. Najavio je da će se Povjerenstvo zato 'svojim zadacima nastojati baviti s još više žara, kako bi se u što kraćem roku dostojno obilježila sva mjesta na kojima su žrtve totalitarnih režima'.

Istaknuo je kako Jadovno i Jazovka, na kojima se održavaju komemoracije, simboliziraju svih 165 jama i grobnica koje su pronađeme, a od kojih je do sada 21 istražena, a posmrtni ostatci dostojno pokopani.

Svog predstavnika na komemoraciji u Jadovnom Katolička crkva je imala prvi put, a Crkvu je predstavljao gospićko-senjski biskup Mile Bogović. Novinarima je kazao kako ranije nije dolazio jer mu se činilo da se 'licitiralo brojem žrtava' te da se 'konstruirala istina, a laž ubija istinu'.

Dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima: Leko i Matić polažu vijence u Jazovki i Jadovnom

'Otkako postoji Povjerenstvo (za istraživanje, uređivanje i održavanje vojnih grobalja, grobalja žrtava Drugog svjetskog rata i grobalja poslijeratnog razdoblja), mi smo počeli razgovarati i sada se sastaju članovi Komisije za martirologiju, kojoj sam ja na čelu, i članovi Povjerenstva koje predvode ministar Matić i pukovnik Grujić, i zajedno radimo na tome da spasimo istinu i poštedimo nove naraštaje od zločina sličnih onima koji su se ovdje dogodili', kazao je Bogović.

U Jadovnu, na Velebitu, ustaše su u Drugom svjetskom ratu provodile prve masovne likvidacije zatočenika, kao i u logorima Slana i Metajna na otoku Pagu, koji su bili dijelovi velebitsko-primorskog sustava koncentracijskih logora sa sjedištem u Gospiću. Logori su djelovali od sredine lipnja do 25. kolovoza 1941., kada su Talijani okupirali to područje, navodi se na stranicama Javne ustanove Spomen područja Jasenovac.

U Jami Jazovka žrtve su pripadnici vojnih postrojba NDH koje su jugoslavenski partizani ubili krajem i neposredno po završetku rata te bacili u tu jamu kao masovnu grobnicu. Jama je otkrivena 1990. godine.

U Hrvatskoj se Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava obilježava kao spomendan od 2011., sukladno Deklaraciji Europskog parlamenta o proglašenju 23. kolovoza europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma iz 2008. godine te Rezoluciji Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009. Europski parlament zemljama članicama prepušta na volju da, shodno svojoj tradiciji, same odluče kada će obilježavati sjećanje na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima. Hrvatska je odabrala 23. kolovoza, kao i Estonija, Latvija, Litva, Slovenija i Švedska, a ostale zemlje članice odabrale su 27. siječnja, istodobno s Međunarodnim danom sjećanja na žrtve holokausta. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook