Tim povodom u Zagrebu, Rijeci i Splitu organiziraju se okrugli stolovi, partiji, predstave i razni drugi programi na kojima će LGBT zajednica razmijeniti iskustava i preporuke vezane uz poboljšanje svog društvenog položaja. Otvorit će se pitanje razlika u različitim krajevima Hrvatske, a jedna od tema je i život LGBT mladih u Zagrebu, gradu koji, po njihovim podacima, godišnje bilježi najveći broj zločina iz mržnje zbog spolne orijentacije i rodnog identiteta.
'LGBT osobe jedna su od najviše marginaliziranih društvenih skupina, kao i populacija koja je među najčešćim žrtvama diskriminacije i zločina iz mržnje u Republici Hrvatskoj. Ipak, značajne promjene ostvaruju se u zadnjih nekoliko godina, posebice kada je u pitanju zaštita LGBT osoba od nasilja i ostvarivanje prava na javno okupljanje i djelovanje', navodi Marko Jurčić u najavi događanja koje organizira Zagreb Pride.
>> Studija pokazala: Homofobi su zapravo pritajeni homoseksualci
Za Međunarodni dan borbe protiv homofobije izabran je 17. svibnja, jer je homoseksualnost kao bolest uklonjena iz Međunarodne klasifikacije bolesti i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) 17. svibnja 1992. Službeno obilježavanje ovoga dana prihvatilo je više od pedeset država svijeta uključujući i Hrvatsku, te sve institucije Europske unije.
U Hrvatskoj se međunarodni dan borbe protiv homofobije i transfobije službeno obilježava od 2011. na inicijativu Zagreb Pridea, Queer Zagreba i Lezbijske organizacije LORI Rijeka, kada je njegovo obilježavanje potvrdio Hrvatski sabor kao dio Nacionalne politike ravnopravnosti spolova.
Okrugli stolovi održavaju se danas u Zagrebu, Splitu i Rijeci, a uz udruge Zagreb Pride, riječke LORIce, te Queer Sport Split, sudjelovat će i predstavnici udruge Transaid, te najnovije inicijative - prve hrvatske studentske LGBT inicijative AUT (KliK!).
Prijedlozi i preporuke izneseni na okruglim stolovima biti će sadržane u prvoj 'Povelji o LGBT pravima' koja će sadržavati opća načela kao i konkretne politike namijenjene za lokalnu upravu. 'Povelju ćemo po završetku lokalnih izbora ponuditi novim predstavnicima gradskih vlasti Zagreba, Rijeke i Splita na supotpis', najavljuju udruge.
Anketa: Diskriminirana svaka druga LGBT osoba u EU i Hrvatskoj
Gotovo svaka druga osoba LGBT zajednice (lezbijke, gejevi, biseksualne i transrodne osobe) u zemljama Europske unije i Hrvatskoj osjetila se prošle godine diskriminiranom ili zlostavljanom zbog svoje spolne orijentacije, a 26 posto ih je bilo napadnuto ili doživjelo prijetnju nasiljem.
Pokazuju to iskustva više od 93 tisuće punoljetnih LGBT osoba ispitanih upitnikom anonimne internetske ankete, čije je rezultate objavila danas, na Međunarodni dan borbe protiv homofobije i transfobije, Agencija Europske unije za temeljna prava.
Ispitanici su naveli i da su često bili žrtve nasilja. U posljednjih pet godina 26 posto ih je bilo napadnuto ili doživjelo prijetnju nasiljem. Incidenti se najčešće događaju vani, na javnim mjestima, a počinitelji su obično muškarci u grupi. U rezultatima ankete navodi se i da je sedam posto slučajeva nasilja u protekloj godini počinio član obitelji ili kućanstva žrtve.
Ispitane LGBT osobe izjasnile su se i da često ne prijavljuju slučajeve diskriminacije jer ne vjeruju da će se išta promijeniti (60 posto) ili ne znaju kako i gdje te slučajeve prijaviti (30 posto). Samo 22 posto najtežih zločina iz mržnje bilo je prijavljeno policiji. Gotovo polovina ispitanika koji nisu prijavili slučajeve smatrala je da policija ne bi ništa poduzela.
Internetska anketa o diskriminaciji i govoru mržnje prema LGBT osobama provedena je u razdoblju od travnja do srpnja 2012. na sva 23 službena jezika EU (osim irskog) te na katalonskom, hrvatskom, luksemburškom, ruskom i turskom jeziku.
U svakoj državi u kojoj je provedena anketa dvije trećine ispitanika svjedočilo je o negativnim komentarima ili ponašanju tijekom posla, a trećina ih je navela da su se osjećali diskriminirano u području zdravstvene i socijalne skrbi te obrazovanja.
Tijekom školovanja do 18. godine života dvije trećine LGBT ispitanika skrivalo je svoju orijentaciju u školi, a najmanje 60 posto ih je osobno doživjelo negativne komentare u školi. Posebno se to odnosi na homoseksualne i biseksualne muškarce.
Istraživanje pokazuje i da samo 48 posto LGBT osoba u EU i Hrvatskoj otvoreno komunicira s članovima obitelji o svojoj spolnoj orijentaciji, a 28 posto o tome ne govori ni s kim. Dvije trećine izbjegava držanje za ruku s partnerom u javnosti iz straha od napada, prijetnji ili zlostavljanja, a čak tri četvrtine homoseksualnih i biseksualnih muških ispitanika ustručava se takvog ponašanja u javnosti.
Iako se navedeni podaci ne odnose na sve LGBT osobe u EU i Hrvatskoj, obuhvaćena je vrlo velika skupina ispitanika, pa Agencija Europske unije za temeljna prava (European Union Agency for Fundamental Rights -FRA) koja je osmislila anketu ističe da je riječ o 'dosad najvećem skupu empirijskih podataka ove vrste u Europi'.
Na temelju zahtjeva Europske komisije, anketu je osmislila Agencija Europske unije za temeljna prava (European Union Agency for Fundamental Rights -FRA), a provodila ju je tvrtka Gallup Europe. ILGA-Europe, krovna europska organizacija koja zastupa LGBT organizacije u civilnom društvu, pružala je potporu projektu pomoću svojih nacionalnih stručnjaka. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook