Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

O situaciji u Ukrajini u Dnevniku Nove TV razgovarali smo s našim gostom, stručnjakom za geopolitiku, dekanom veleučilišta Vern prof. Vlatkom Cvrtilom.


Europska unija najavljuje širenje sankcija protiv Rusije. U kojim bi smjerovima mogle ići?

Europska unija ima puno toga na raspolaganju, ali očito ne postoji volja i konsenzus da se sada uvedu oštrije sankcije koje bi imale odmah učinak. Vrlo vjerojatno će biti upozorenje s najavom mogućih sankcija, a zapravo se čeka sastanak u četvrtak na kojem bi se sve te strane trebale naći i početi razgovarati o ozbiljnim problemima.

Zašto još nije počela protuteroristička akcija koju najavljuju ukrajinske vlasti? Što se čeka?

Ukoliko bi se to dogodilo, njima je posve jasno da nakon toga Rusija ima opravdanje da sa svojim vojnim snagama prijeđe granicu. Danas smo vidjeli da su prosvjednici koji zauzimaju bez ikakvih problema, s manje ili više otpora, policijske i druge objekte u istočnoj Ukrajini, zapravo pozvali u pomoć, iako im pomoć u ovim trenucima očito ne treba, ali za svaki slučaj. I to je oblik pritiska. Pozvali su u pomoć ruskog predsjednika. Dakle, ako bi došlo do neke veće eskalacije, odnosno pokreta ukrajinskih vojnika u tom dijelu i napada na prosvjednike onda bi zasigurno reakcija Rusije bila prelazak vojnika preko ukrajinske granice, a to u ovom trenutku ukrajinskim vlastima ne odgovara.

'U obavještajnoj službi nije mjesto rođacima, kumovima i djeci političara'

Mislite, dakle, da će Vladimir Putin odgovoriti intervencijom?

On će sigurno odgovoriti ako dođe do eskalacije. Međutim, u ovom trenutku njima zapravo ne treba eskalacija. Svi čekaju taj četvrtak. ovo što se sada događa na istoku Ukrajine je oblik pritiska koji zapravo ide Rusiji na ruku. Oni su kreirali jednu situaciju u kojoj se stvara dojam da su na istoku Ukrajine stvarno ugroženi, kako oni kažu, ruski govornici, odnosno ruska etnička skupina. Međutim, tog ugrožavanja nema, jer zapravo kijevske vlasti nisu poduzele ništa ozbiljno u smislu da spriječe ovo što se sada događa. Ovaj scenarij vrlo je sličan onome što se događalo 1990.-1991. u Hrvatskoj.

Kako tumačite najnovije izjave vlasti u Kijevu kako je moguć nacionalni referendum, kao i da je federalizacija Ukrajine jedno od mogućih riješenja? Dosad su to odbacivali.

Ovo sve što se sada događa na istoku Ukrajine ide prema tome da jedan dio teritorija ne bude pod vlastima Kijeva i da se presjednički izbori održe samo na dijelu teritorija, onda se samim time može kazati da predsjednik nije legitiman. Kijevska vlast je preuzela tu taktiku i rekla - ok, imat ćemo referendum o federalizaciji zajedno kad i predsjedničke izbore. To je jedan taktički potez s time da sigurno kijevske vlasti ne misle sadržajno isto pod federalizacijom kao što to misli Rusija. To su sigurno dva suprostavljena koncepta.

'Ako Rusija odluči intervenirati, Zapad će moći učiniti vrlo malo'

Što očekujete u četvrtak?

Mislim da će to biti početak pregovora, ali mislim da se situacija u Ukrajini neće naprosto smiriti jer Rusija u ovom trenutku ima taktičku prednost, ali još uvijek nije postigla svoje ciljeve. Dok ne postigne svoje ciljeve, a to je prije svega dugotrajno destabiliziranje ukrajinskih vlasti i slabljenje Ukrajine kao države, pogotovo centralne vlasti, oni se neće zaustaviti.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Vezani članci Bruna Esih (Foto: Dnevnik.hr) Što nam donosi Europa? ''Hrvatska ne može osjetiti sve benefite. Najviše što smo osjetili je odlazak naših mladih'' Emmanuel Macron i Vladimir Putin (Foto: AFP) Macron i Putin se sastaju u Moskvi: Bit će prilike razgovarati o Ukrajini i pozicijama zemalja oko sirijske krize