Hoće li nakon Krima Ukrajina ostati bez još nekih regija?
Pročitajte i ovo
Čini se da se nastavlja strategija destabilizacije sadašnje vlasti u Ukrajini. Ovo što se sada događa ne znači nužno da će se ponoviti scenarij Krima, ali će sigurno istočne pokrajine biti dosta nestabilne u sljedećem razdoblju, a to će pogotovo utjecati na predsjedničke izbore. Može se vrlo lako dogoditi da neki dijelovi Ukrajine neće biti u mogućnosti glasovati na predsjedničkim izborima što se opet kasnije može dogoditi kasnije u priču da novi predsjednik nije legitiman, odnosno da taj cijeli poredak nije strukturiran kako bi trebao biti.
Priprema li se ruska intervencija na istoku Ukrajine? Vidjeli smo da je Krim uspješno anektiran. Ako Rusija ponovno intervenira, što bi Zapad mogao učiniti?
Jako malo. Ako bi se dogodilo da Rusija upotrijebi vojsku i prijeđe s vojskom na ukrajinski teritorij prije svega bi mogli bi očekivati, i to je logično, reakciju u Ukrajine i tu bi onda, eventualno, moglo doći do sukoba. Međutim, ako gledamo interes Rusije možda njima u ovom trenutku nije stalo do toga da koriste vojne snage nego im je više stalo da koriste elemente destabilizacije pa da onda u nekakvim političkim pregovorima postignu svoj cilj, a to je federalizacija jer onda bi ove istočne pokrajine eventualno dobile veće ovlasti. Oni čak traže i određene ovlasti u kreiranju vanjske politike. dakle, ne bi se ništa u Kijevu moglo dogoditi ako istočne pokrajine ne bi dale svoj stav o tome, a to bi Rusiji odgovaralo da dugoročno utječe na unutarnju politiku Ukrajine. A to im je i cilj.
Nove ukrajinske vlasti krenule su u uhićenja separatista, donose nove strože zakone. Mogu li te mjere donijeti rezultate?
Teško da će donijeti jer se već stvorila situacija da je taj istok zemlje izvan kontrole i teško će se ovakvim mjerama bilo koga zastrašiti. Na kraju krajeva, nisu samo ukrajinski elementi koji govore ruski na istoku zemlje zainteresirani za ovo što se sada radi nego sigurno ima i ljudi koji im pomažu iz Rusije.
Ukrajina: Jutro počelo protuterorističkom akcijom u Harkivu
U parlamentu u Kijevu izbila je tučnjava. Kako tumačite te podjele među novim vlastima, prve vidljive otkako je svrgnut predsjednik Janukovič?
To je jedan element koji može zakomplicirati situaciju u Ukrajini. Već u trenutku kad su oni stvarali ovu koaliciju jedan jaki politički faktor koji je bio u ovim revolucionarnim promjenama jest da Kličko i njegov Udar nisu ušli unutra i tu se već osjetio jedan rascjep, a sada se zapravo vidi da imaju različite perspektive o tome kako bi Ukrajina trebala u budućnosti funkcionirati i postoje dosta nepomirljivi stavovi. Ovo niej nešto što je nepoznato u ukrajinskom parlamentu, ali u ovoj situaciji to dobiva jednu novu dimenziju. Pokazuje da i je ova sadašnja vlada fragmentirana i da će se još više fragmentirati kako će se približavati predsjednički izbori jer na njima će se pojaviti jače strasti i jače emocije.
Očekujete li dogovor u izravnim pregovorima Ukrajine, Rusije, SAD-a i Europske unije koji bi se uskoro trebali održati?
Već je bio jedan krug pregovora između ministara vanjskih poslova i to zapravo pokazuje da Rusija ne želi o svojim interesima pregovarati s Europskom unijom koja bi bila posebno zainteresirana za Ukrajinu nego direktno s SAD-om i oni će sigurno taj razgovor dići na tu razinu i izbjegavat će svaki razgovor s EU jer taj razgovor ne smatraju produktivnim u smislu da se tu mogu ostvariti njihovi interesi, njima možda, ajmo to tako reći, najbolje razumiju SAD. U tim razgovorima će se rješavati mnoge strateške stvari za Ukrajinu.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
