Čobanković: Jeste li maloumni da drugi trebaju voditi brigu o vama?

Jeste li vi maloumni da netko drugi treba voditi brigu o vama i govoriti vam što ćete i kad sijati? Tko to misli, slobodno može napustiti ovaj sastanak i neka se više ne bavi poljoprivredom, kazao je ministar poljoprivrede i predsjednik Vlade Petar Čobanković na današnjem sastanku s predstavnicima Hrvatske poljoprivredne komore, seljačkih udruga i mlinara na temu otkupa pšenice, vidno izrevoltiran izjavama nekih seljaka koji već sada kalkuliraju s cijenom od 1,80 do 2,40 kuna za kilogram pšenice, bez obzira na burze, pa zbog toga prijete i traktorskim prosvjedima.

Pročitajte i ovo u gubitku su "Poticaji se dijele lopovima, a ne seljacima...": Poljoprivrednicima prekipjelo, odlučili se na prosvjed koji je iznenadio građane Prosječni hrvatski seljak Jeste li se ikada zapitali - tko u Hrvatskoj proizvod hranu?

Druga vremena

'Vremena se mijenjaju i vi više niste seljaci nego poduzetnici i svatko od vas vodi svoju brigu i odgovornost o vođenju vlastitog gospodarstva', poručio je Čobanković, ističući kako smo u tržišnom gospodarstvu i varaju se svi koji misle da resorno ministarstvo može Agrokor ili nekog drugog otkupljivača natjerati da seljaku plati određenu cijenu. Otkupljivači će, najavili su, s cijenom otkupa izaći nakon žetve, za 6 do 10 dana, nakon što vide koliko je ima, kakva je i kakva je situacija na burzama.

Čobanković kaže kako je uvjeren da će žetva biti dobra te da će seljaci zaraditi. Oni realniji trenutačno, naime, kalkuliraju s cijenom od 1,50 do 1,60 kuna, a iako se traži model, koji je predložila HPK - a po kojemu bi država, odnosno HBOR, seljacima za svaki uskladišteni kilogram pšenice trebala dati po kunu kredita uz tri posto kamate i bez valutne klauzule - malo je vjerojatno da će se to dogoditi. Čobanković je najavio kako će razgovarati s bankarima, no predlaže skladištenje pšenice u licencirane silose, sedam njih, za koje je od ove godine temeljem zakona stvoren jamstveni fond, kako bi se izbjegla situacija poput nestanka žita u Đakovštini.

No, sedam licenciranih silosa podrazumijevaju kapacitet skladištenja za oko 75 tisuća tona pšenice, dok bi seljaci, u očekivanju bolje cijene, skladištili i puno više da li im država HBOR-ove kredite. Skladišnog je prostora za prihvat žitarica i uljarica, po OPG-ima, manjim poduzećima, zadrugama… i za 4 milijuna tona, priznaje Čobanković, ali država ne može garantirati za ono što nije licencirano. Ipak, ministar je uvjeren kako se ni mogućih 75 tisuća tona neće uskladištiti. Najbliže predviđenom modelu HPK prijedlog je silosa Slavonija Nova koji će za svaki kilogram prihvaćene pšenice seljaku platiti 75 lipa akontacije, a nakon što se formira cijena, ne bude li njome zadovoljan, pšenicu može prodati i nekome drugome uz uvjet da vrati akontaciju.

Nema urote mlinara

Kolika će u konačnici biti cijena pšenice, preostaje stoga samo čekati narednih tjedan-dva. Prije nekoliko tjedana stara se prodavala po 1,90 kuna, a trenutačna cijena pšenice na burzama je oko 1,30 kuna.

Iako seljaci spekuliraju da je na snazi urota otkupljivača koji se žele dogovoriti i srušiti im cijenu, Mario Talajić iz Agrokora kazao je kako se ne stvaraju nikakvi lobiji ni dogovori, niti tko išta radi „ispod stola“. Međutim, nitko od otkupljivača ne želi da se ponovi 2008. kad su pšenicu skupo plaćali, a brašno prodavali u bescjenje, tako da još nisu spremni izaći sa cijenom.

Talajić tvrdi kako je i Agrokoru u cilju što viša cijena jer je sa 60.000 tona i najveći proizvođač u Hrvatskoj, tako da je siguran da će cijena na kraju u nas biti povoljnija nego u istome trenutku na burzama. U slučaju kad bi otkupljivači bili prisiljeni uvoziti pšenicu, s obzirom na carinsku zaštitu od 7% plus 30 eura po toni ili maksimalnih 45 eura po toni, i uvozna bi pšenica bila skuplja od domaće, tako da su očekivanja da će seljaci od otkupljivača ipak dobiti 10 do 20 lipa više po kilogramu od cijene kakva će biti na burzama.

Ministar Čobanković smatra kako će se za žetve požnjeti oko 650 do 700 tisuća tona pšenice, dok su hrvatske potrebe oko 550 tisuća tona. To znači da će pšenice biti i za izvoz, ali ne previše kako bi se rušila cijena na domaćem tržištu, kazao je. (Agencija VLM)