Hrvatska štoviše naplaćuje petsto kuna godišnje svakome tko se opredijelio za ekološki prihvatljivi plin, što je slučaj bez presedana u cijeloj Europi. Igor vozi automobil na plin više od šest godina. Prvih pet punio je spremnik za istu cijenu, 3,05 kune po litri. Skok na 4,16 kune čini mu se prevelik. 'Nisam ga kupio da bi mi se nakon par godina izjednačilo s benzinom', kaže Igor. Više od 100 tisuća automobila u Hrvatskoj pokreće plin. Zbog straha vozača, skladišta servisera su puna. Nitko se više ne odlučuje na ugradnju. 'I neće na kredit i neće za gotovinu i neće na karticu, jednostavno je stalo. Oko tisuću i po naših servisera ostalo je bez posla', rekao je Ladislav Brešković iz Plinskog centra Zagreb. Budućnost za ovu ekološki prihvatljivu opciju u Hrvatskoj ne izgleda blistavo.
Pročitajte i ovo
Inina neobjašnjiva formulacija
U priopćenju INA po običaju nudi neobjašnjivu formulaciju. 'Cijene svih vidova ukapljenog naftnog plina (plina u bocama, u spremnicima i autoplina) se formiraju temeljem burzovnih kotacija ukapljenog naftnog plina na mediteranskom tržištu, koje predstavljaju osnovicu za obračun prodajnih cijena, te tečaja dolara', stoji u priopćenju. Nije sad nerealno visoka cijena, već je predugo bila nerealno niska tvrde stručnjaci. 'Vlada je naprosto zaboravila na autoplin', kaže Igor Dekanić sa Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta. Takva situacija do prije godinu dana izazivala je strahovito povećanje ugradnje plina. 'Taj gap u cijenama se sad postepeno izravnava i autoplin i cijena i investicija za njegovu ugradnju polako dolazi na svoje', dodaje Dekanić. Preporuka Europske Unije je da do 2012. godine sve zemlje dovedu cijenu autoplina na 50-60 posto cijene benzina. Nažalost, tu preporuku tisuće hrvatskih vozača željnih uštede, nisu imale u vidu prije ugradnje.
