Galerija
Češka je zemlja kojoj su se mnogi nekoć izrugivali, čije su odane posjetitelje Jadranske obale redovito ismijavali zbog slabijeg imovinskog stanja. Ali tko se zadnji smije, najslađe se smije.
Češka je Hrvatsku ne samo sustigla nego i prestigla – procjena ukupnog BDP-a Hrvatske za ovu godinu iznosi oko 105 milijardi američkih dolara, za Češku – 370 milijardi dolara.
Gospodarstvo im kontinuirano raste, kao i potreba za radnicima – posebno u IT sektoru. Tako je već povećoj listi destinacija hrvatskih emigranata dodan i Prag.
IT stručnjak Denis Kralj u Češku se preselio prije nešto više od 4 mjeseca.
"Ja sam tražio prilike koja mi Hrvatska nije mogla priuštiti, i mislim da je jedan veliki razlog za seljenje je bila činjenica da ću vidjeti jednu europsku metropolu koja me jako zanimala", kaže ovaj programer.
IT stručnjaci traženi su diljem svijeta, a neke su zemlje osmislile strategije kako ih privući. Tako je primjerice Irska izrazito smanjila poreznu stopu za sve IT kompanije koje odluče ondje pokrenuti poslovanje, a sličan je potez povukla i Češka.
Drastično bolji uvjeti rada
Dok je radio u Hrvatskoj, Denis je bio na srednjoj poziciji, a preseljenjem u Prag dobio je seniorsku poziciju – time i drastično bolje uvjete rada.
"Firma za koju trenutno radim, po mojem dosadašnjem iskustvu, dobro se odnosi prema svojim radnicima. Ja imam osigurana sva sredstva rada koja su mi potrebna za normalno obavljanje mog posla. Svi uvjeti mog rada jasno su definirani u ugovoru. Moja okolina vrlo je profesionalna, tako da je radno iskustvo u Pragu jako dobro iskustvo", objašnjava Denis.
Za razliku od nas, gdje poslodavac radnika često tretira kao zamjenjivu robu, u Češkoj je situacija dijametralno suprotna – i to ne samo u IT-ju nego i u mnogim drugim gospodarskim sektorima.
Radnik je taj koji diktira uvjete, kojeg traže, cijene i žele zadržati. Plaće su veće, a tvrtke nude i brojne druge koristi – dnevni obrok, vrtić, teretanu, sistematski pregled u privatnim poliklinikama i brojne druge. Sve kako bi se radnik osjećao zadovoljnim i ostao.
"Moja firma meni nudi nešto što se zove multisport kartica – to je nešto što je jako popularno u Češkoj i ja s tom karticom koju mi je firma dala besplatno imam pravo pristupa velikoj količini rekreacijskih centara po čitavom Pragu. Postoje neke posebne kartice za skupljanje različitih poena koje se onda na specifičnim mjestima mogu trošiti – nešto vezano za odjeću, obuću ili npr. farmaceutske proizvode", priča Denis.
Cijena hrane u Pragu u najgorem je slučaju jednaka kao u Hrvatskoj, javni je prijevoz efikasniji i drastično jeftiniji – godišnji pokaz koji uključuje autobus, trolejbus, tramvaj, metro i brod preko Vltave iznosi samo 900 kuna. S druge strane, neke su stavke osjetno skuplje.
"Dvije su osjetne razlike. Prva je cijena nekretnina, bilo da iznajmljujete ili kupujete – mnogo su veće u Pragu nego u Zagrebu. Druga stavka koja je osjetnije skuplja je rekreacija i slobodno vrijeme u smislu odlasci po klubovima, restoranima", kaže Denis.
Prošloga se mjeseca Denisu pridružila i supruga Nataša – također IT stručnjakinja. Još dok je radila u Hrvatskoj, javljala se na natječaje za posao te obavila nekolicinu intervjua sa Češkim IT tvrtkama. Nijednu ponudu zasad nije prihvatila jer, kako kaže, još uvijek važe svoje opcije znajući da je „tražena roba u gradu“ i da može pronaći posao s još boljim uvjetima.
"Trenutačno ga tražim, u procesu sam intevjuiranja, prolazim razne testove, očekujem da u idućih mjesec ili dva budem zaposlena ovdje u Pragu. Definitivno očekujem veća primanja nego u Zagrebu, do kojih 50 posto", kaže Nataša Kralj.
Bolji posao nije jedina stavka koja je obitelj Kralj privukla Pragu. "Ja bi to karakterizirala kao malo više uređeno", objašnjava Nataša.
Državna uprava i lokalna samouprava jeftine su i učinkovite
Malo više uređeno skromno je reći. Češka nije zarobljena besmislenom birokracijom, a državna uprava i lokalna samouprava jeftine su i učinkovite. To se osjeća u svakodnevnom životu građana.
"Ovdje ipak ima nekih javnih servisa koji bolje funkcioniraju, tj. koji nam daju uvid u to kako to treba funkcionirati. Primjerice registracija automobila ili prijava boravišta. Ili nešto u tom stilu – zašto bi to bilo komplicirano, teško i dugotrajno kad ne mora biti", kaže Nataša.
Česi su tu gdje jesu ne zato što im se posrećilo ili im je netko bio blagonaklon. Od napuštanja komunizma stvarali su probiznis okruženje, primjerice, od ranih 90-ih subvencioniraju zapošljavanje i otvaranje novih radnih mjesta.
Za razliku od nas, nisu uništili svoju industriju – danas svaki treći zaposlenik radi u proizvodnim pogonima. Među ostalim, i zbog toga imaju najnižu stopu nezaposlenosti u Europi. Tako to biva kada politika ima strategiju, viziju i političku volju. Hrvatska je ogledni primjer onoga što se dogodi kada svega toga nema.
