Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nedavno je predložila posebno ministarstvo demografije. Istražili smo je li problem u nazivu ministarstva ili u nečem drugom.

Galerija


U 2017. umrlo je gotovo 20 tisuća Hrvata više nego što se rodilo. Nastavak je to sedmogodišnjeg niza u kojem negativni prirodni prirast konstantno raste. Posljednji pozitivan prirast zabilježen je još davne 1997., kada se rodilo 55.500 djece, a umrlo dvije i pol tisuće stanovnika manje.

Vezani članci Spomenik žrtvama (Foto: Dnevnik.hr) 28 godina kasnije: U Škabrnju se vratio život, nema iseljavanja, a i sve više djece upisuje školu Slika nije dostupna Slavonska općina koja ima ono što mnoge druge (u Slavoniji i šire) nemaju

Demografskom ponoru svjedoče i brojke o iseljavanju iz Hrvatske. Posljednji dostupni podaci državnog zavoda za statistiku iz 2016. govore o 36,5 tisuća iseljenika, odnosno o odbjeglom gradu veličine Varaždina.

No stvarne brojke puno su gore. Eurostatovi podaci za tu istu godinu pokazuju kako se samo u Njemačku odselilo više od 57 tisuća Hrvata. Kada tome dodamo one koji su se preselili u Austriju, Irsku i Kanadu, dolazimo do zaključka da je Hrvatsku u 2016. napustilo oko 80.000 ljudi ili, da budemo slikovitiji, grad veći od Zadra.

Crni demografski pokazatelji

Te brojke u budućnosti mogu samo rasti, barem tako pokazuje europsko istraživanje o spremnosti nezaposlenih mladih da napuste svoju zemlju. Hrvati s Estoncima dijele prvo mjesto.

Naime, svaki četvrti Hrvat koji ima između 20 i 34 godine, a nema posao, spreman je čekirati kartu za inozemstvo.

Protiv svih ovih crnih demografskih pokazatelja Vlada Andreja Plenkovića bori se s tri demografske mjere. Prvu je uvela sredinom prošle godine, kada je porodiljnu naknadu za drugih 6 mjeseci roditeljskog dopusta povećala s 2600 na 4000 kuna. U dvije i pol godine za to će izdvojiti četvrtinu iznosa koje je spremila za nove avione.

Druge dvije mjere trebale bi pak zaživjeti ovog ljeta. Pravo na dječji doplatak od 200 kuna dobit će više od 90.000 novih obitelji, a europskim novcem iduće dvije godine osigurat će se i popodnevna smjena u vrtićima, pa bi roditelji koji nemaju fiksno radno vrijeme djecu mogli pokupiti i u 21 sat.

Demografi ističu kako su ove mjere više kozmetičke nego strukturne i ne mogu zaustaviti negativan dugogodišnji trend. Jedan je to od razloga zbog kojeg i predsjednica Republike zaziva da ministarstvo demografije postane zasebno ministarstvo.

Bi li zasebno ministarstvo pomoglo?

I ministrica Murganić danas je poručila kako je to ideja Vlade od početka mandata, no postavlja se pitanje koliko bi zasebno ministarstvo bilo produktivnije od ovoga danas spojenog sa socijalnom politikom i mladima.

Sigurno je tek kako bi troškovi bili veći, baš kao i broj zaposlenika, no kao što pokazuje slučaj s nedavno uspostavljenim ministarstvom državne imovine, zasebna tabla ne znači ujedno i brže rješavanje dugogodišnjih problema.

Ovoj, ali i svim budućim hrvatskim vladama ne vjeruju ni Ujedinjeni narodi. Prema procjenama UN-a, Hrvatska bi u idućih 80 godina trebala spasti na svega 2,5 milijuna stanovnika. Drugim riječima, do 2100. nestat će 40 posto Hrvata. 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.