Svakoga radnoga dana na posao u kuhinju Studentskog doma Stjepan Radić dolazi Ana Nanava. U Hrvatsku je došla iz Harkiva i jedna je od 11 Ukrajinki koje ondje rade pomoćne poslove.
"Zadovoljna sam s time kako su me ovdje dočekali ljudi. Farmaceut sam po struci, no nažalost ne mogu raditi taj posao, ali sam i ovime zadovoljna. Obećali su mi prevođenje i priznavanje diplome, ali za sada je potrebno naučiti govoriti i služiti se hrvatskim jezikom", rekla je Ana.
"Stvarno su se pokazale kao jako dobre i u suradnji s našim djelatnicima rade svoj posao kvalitetno, susretljive su i što god im pokažemo rade bez problema. Snašle su se, komunikacija nam je dobra i zadovoljne su. Ana se isto snalazi i vjerujem da će uspjeti naučiti hrvatski i onda ćemo puno bolje komunicirati", dodao je upravitelj poslovne jedinice Prehrane Ante Mamić.
Solidarnost s narodom Ukrajine i priliku da ih među prvima zaposle pokazao je zagrebački Studentski centar. Po njihovom dolasku čelne osobe zajedno s prevoditeljem uputile su se u smještaj koji im je bio organiziran gdje su im predstavljeni poslovi.
"Pokazao se dosta solidan interes u tim razgovorima. Žene su odlučile da bi radile takve poslove i krenuli smo u realizaciju. Naravno, prvo se morao riješiti zeleni karton, zatim smo otišli po njih i dovezli ih na ovu lokaciju, njih je tada bilo 12, da im pokažemo kako to izgleda u naravi", ističe Mirko Bošnjak, šef Studentskog centra u Zagrebu.
Obostrani interes za zapošljavanjem pokrenuo je i raspisivanje Natječaja za zapošljavanje Studentskog centra, ali i HZZ-a. Trenutno je ondje zaposleno 11 Ukrajinki, a broj bi bio i veći da su riješene i dodatne okolnosti.
"Najčešće su to žene s djecom i mora se organizirati tko će im ih čuvati pa pokušavamo to napraviti kroz raspored. Mi smo u tom slučaju kad se radi o Motelu Plitvice, kako su dislocirane, organizirali prijevoz s našim vozačima i službenim vozilima SC-a koji odlaze po njih i vrate ih nakon posla", nadodaje Bošnjak.
Ukrajinke su zaposlene i u vanjskim kuhinjama na fakultetima, ali i u Gradu mladih. Oni koji to još nisu imaju pravo na boravak, osnovna sredstva za život i smještaj, rad, zdravstvenu zaštitu, osnovno i srednje obrazovanje, te spajanje s obitelji.
"U periodu od početka godine do 23. svibnja kroz našu evidenciju na razini grada Zagreba i Zagrebačke županije evidentirano je 180 nezaposlenih osoba iz Ukrajine dok je na razini Republike Hrvatske i cjelokupnog zavoda 980 osoba. Raseljene osobe iz Ukrajine koje dolaze u većem broju u Hrvatsku zbog primjerice rata u svojoj zemlji, mogu ostvariti status privremene zaštite", rekla je Marija Halić, predstojnica zagrebačke filijale HZZ-a.
Temeljem tog prava svi oni imaju pravo na rad i mogu aktivno tražiti posao. HZZ im u tom slučaju osigurava savjetnika za zapošljavanje, kao i socijalnog radnika s ciljem da ih se što više uključi na tržište rada. Prema evidenciji HZZ-a do sada je zaposleno ukupno 60 osoba. Većinom je riječ o ženama u dobi od 39 do 49 godina.
"S obzirom na to da mnoge od njih nemaju valjane dokumente o stečenom obrazovanju mi ih vodimo kao osobe s najnižom razinom obrazovanja. Tu potičemo i njih i njihove koji su ostali u Ukrajini da pošalju dokumente ili ako imaju dokumente pokrećemo postupak priznavanja stečene svjedodžbe i diplome ili završene osnovne škole", zaključila je Halić.
Ističe da su osobe bez diplome zaposlene najčešće na pomoćnim poslovima u sektoru ugostiteljstva i turizma, dok su osobe koje imaju stečena strukovna obrazovanja zaposlena u skladu s profesijom. Prostora za zapošljavanje još ima jer su čak 432 hrvatska poslodavca izrazila želju za zapošljavanjem osoba iz Ukrajine. Kako bi se snašli, HZZ na svojim službenim stranicama ima prijevod i na Ukrajinski jezik.
Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!
