Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Izvješće državne revizije

Čak 8,6 milijardi kuna - s toliko je mogla raspolagati lokalna samouprava da su naplatili sva potraživanja

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Županije, općine i gradovi mogli su raspolagati s čak 8 milijardi i 600 milijuna kuna više da su naplatili sva svoja potraživanja. Taj je poražavajući rezultat Vladi otkrilo izvješće Ureda državne revizije. Riječ je o nenaplaćenim porezima, prirezima i brojnim drugim naknadama.

Razloga zbog čega je novac propušten je mnogo. Onaj najbanalniji mogao bi se opisati kao neučinkovitost sustava. Primjerice, porezna uprava i gradovi nemaju u potpunosti uređene odnose pa ih Porezna uprava ne obavještava o dužnicima.

Pročitajte i ovo Ilustracija velike razlike Ovo su prosječne plaće po županijama: Pogledajte tko najviše zarađuje, a tko najmanje Slika nije dostupna GRADOVI I ŽUPANIJE Politički veterani izgubili županije, ima i iznenađenja: "Daleko je to od mojeg najvećeg poraza", "Birači su me nagradili"

Nadalje, nisu se uvijek i jednako provodile mjere prisilne naplate pa su mnoga potraživanja otišla ili će otići u zastaru. Katkada su se dužnicima slale samo opomene, a to nije dovoljno. Katkada se moralo i odabrati, da tako kažemo, manje između dva zla pa se velikim gospodarskim subjektima gledalo kroz prste, samo da bi se sačuvala radna mjesta.

Obnova škola, gradnja vrtića, infrastruktura često čekaju neka bolja vremena, a paradoksalno,lokalna samouprava ne uzima sve što joj pripada. 'Najveći problem su njihovi vlastiti prihodi, a jedan od najjačih su komunalne naknade i komunalni doprinosi', kazao je ministar financija Slavko Linić.

Iznos od 8,6 milijardi kuna velik je novac. Zbroj je to svih nenaplaćenih potraživanja lokalnih samouprava u zemlji. Samo Grad Zagreb mogao je biti bogatiji za više od 3 milijarde kuna, lokalne zajednice u Splitsko dalmatinskoj županiji za 1,2 milijarde, a u Primorsko -goranskoj za 663 milijuna kuna. 'Mi smo napravili sve što je bilo u našoj moći da bismo naplatili potraživanja', kazao je Slavko Kojić, pročelnik Gradskog ureda za financije grada.

>> Marasov plan: Za razvoj poduzetništva iz EU povući dvije milijarde eura

No to, kaže, katkada jednostavno nije moguće. 'Tvrtke su u stečaju, a građani su pod blokadama. Vi njih možete tući, vi iz njih ne možete isisati niti kapi, niti jedne lipe', dodao je Kojić.

Katkada je riječ bila i o odlukama, i to ne baš lakim. 'Mogli smo bez problema, primjerice, blokirati brodogradilište 3. Maj koje nam je dužno više od 12 milijuna kuna za komunalnu naknadu, ali ja to ne želim učiniti jer smatram da i na taj način, ma što god državna revizija mislila o tome, pomažemo gospodarstvo', kazao je Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke.

Sustav se, smatra ministar Linić, mora mijenjati. 'Moramo, također, imati zajedničke metode, zajedničke tehnologije, moramo imati jasne evidencije, a sve to nudi Zakon o porezu na nekretnine', kazao je Linić.

Kada bi država uspjela naplatiti sva potraživanja to jest svojih 50 milijardi, uz lokalnih više od 8 milijardi kuna, mogli bi se pokriti svi minusi u državnom proračunu.

Ured državne revizije dao je više od 2.400 preporuka jedinicama lokalne samouprave ne bi poboljšale učinkovitost naplate. Preporuke su pisane za svaki grad, općinu i županiju posebno no uglavnom je riječ o boljem povezivanju svih sustava, međusobnoj komunikaciji državnih tijela te detaljnoj analizi kako ne bi kao do sad bilo previda.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene