Čak 71% Hrvata ima plaću manju od prosječne: Ima li mogući porez na plaće smisla?

Najavljeno porezno rasterećenje plaća i malo više novca u džepovima građana hvale i ekonomski stručnjaci i oporba, ali upozoravaju kako će taj Vladin potez imati slab učinak na gospodarstvo.

Pročitajte i ovo Zanimljiva ljestvica Pogledajte u kojoj je državi najveća minimalna plaća: Ovdje se ne radi za manje od 2571 eura Na Rebru FOTO/VIDEO Održana komemoracija za Antu Ćorušića: Pogledajte tko je sve došao

Neki smatraju kako se potrošnja ustvari neće značajno povećati jer će velik dio građana novac iskoristiti za plaćanje dugova. Drugi, pak, vjeruju da će ova mjera polučiti željene rezultate.

Od poreznog rasterećenja ministar gospodarstva očekuje dobre rezultate.

'Mislim da nije problem zaključiti da će se potrošnja u nekom volumenu povećati, kao što se moglo zaključiti da kada smo povećavali porezno opterećenje, da se tada potrošnja smanjivala. Ja sigurno podržavam svako porezno rasterećenje građana, trebamo pričekati prijedlog koji će se odnositi na gospodarski dio i koji utječe na gospodarstvo', rekao je ministar Ivan Vrdoljak.

Iz oporbenog HDZ-a poručuju da je namjera dobra, ali neće dovesti do značajnog rasta potrošnje i gospodarstva.

'Za rast potrošnje potrebno je zapošljavanje i rast plaća koji proizlazi iz gospodarskog rasta, a ne samo zbog poreznih mjera. Stalnim premišljanjem i promjenama, vlada stvara atmosferu nestabilnosti i nesigurnosti koja građane nikako ne potiče na potrošnju', kazala je Ivana Maletić, HDZ-ova zastupnica u europskom parlamentu.

Porezna mjera od koje će mnogi profitirati: EVO kako bi se mogle obračunavati plaće

Prema izračunima gospodarske komore tek 12 posto zaposlenih prima plaću iznad 8 tisuća kuna od koje se može očekivati povećana potrošnja. Čak 71 posto zaposlenih ima plaću ispod 5.500 kuna i oni bi povećanje mogli iskoristiti za pokrivanje dugova.  Zato iz HGK smatraju da je upitno koliko će se zaista potrošnja povećati.

Ekonomski analitičar Ante Babić smatra kako će porezno rasterećenje povećati potrošnju, a s druge strane ne mora nužno povećati minus u državnoj blagajni.

'Zato što povećana potrošnja, s druge strane, kroz PDV vraća dio tog novca. Vidjet ćemo zapravo hoće li to zapravo možda čak i biti neutralno', rekao je Ante Babić, ekonomski analitičar.

Drugi pak analitičari smatraju da je dobro što će građani imati više u novčaniku, ali neće biti nikakvog utjecaja na gospodarstvo.

'Promjenom da se smanjuju državni rashodi, a povećavaju ovi privatni, ne dolazi do nikakvih promjena potražnje i potrošnje na nacionalnoj razini', objasnio je Tihomir Domazet, ekonomski analitičar.

Navjeću brigu imaju lokalne vlasti koje će ostati bez milijuna u blagajnama.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook