Bruxelles: Hrvatska otvorila nova dva poglavlja

Šef hrvatskog pregovaračkog tima izrazio je zadovoljstvo otvaranjem pregovora u poglavljima Transeuropske mreže i Financijske i proračunske odredbe te najavio otvaranje nekoliko poglavlja u sljedećih nekoliko mjeseci.

Pročitajte i ovo Oglasilo se i Ministarstvo Odluka iz Bruxellesa zabrinula mnoge ribare: Smanjena je godišnja dopuštena kvota izlova jedne vrste ribe Uhićeni su Tinejdžeri planirali teroristički napad na koncertnu dvoranu u Bruxellesu

"Zadovoljni smo jer svako novootvoreno pooglavlje predstavlja korak bliže našem konačnom cilju, a danas smo učinili još dva koraka dalje. Posebno smo zadovoljni dobrim ocjenama izrečenim na račun kvalitete i opsega posla koji smo obavili 2007. godine", rekao je novinarima Vladimir Drobnjak nakon završetka Međuvladine konferencije o pristupanju.

"Očekujem u sljedećih nekoliko mjeseci otvaranje pregovora u još nekoliko poglavlja", kazao je on.

Međuvladina konferencija je održana na razini glavnih pregovarača.

Drobnjak ističe da broj dosad otvorenih poglavlja "ne odražava u punoj mjeri pravo stanje stvari jer postoji mnogo više učinjenog posla nego što ovi sami brojevi pokazuju".

Poglavlje Transeuropske mreže novo je poglavlje, koje u prethodnom krugu proširenja nije postojalo i odnosi se na suradnju unutar EU-a na razvijanju prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture U EU-u te razvijanje infrastrukture smatra uvjetom za jačanje socijalne kohezije, ostvarivanja unutarnjeg tržišta i homogenog razvitka.

Da bi zatvorila pregovore u danas otvorenim poglavljima Hrvatska će morati ispuniti po jedno mjerilo za svako poglavlje.

Voditeljica radne skupine za poglavlje Transeuropske mreže Romana Palčić objasnila je da se mjerilo odnosi na prometnu mrežu, to jest trebat će kroz pregovore s europskom stranom definirati koji će dijelovi hrvatske prometne infrastrukture biti dijelovi transeuropskih prometnih mreža, željezničke, cestovne, mreže morskih luka, mreže luka na unutarnjim plovnim putovima i zračnih luka.

I u poglavlju Financijske i proračunske odredbe, koje pokriva uplate zemalja članica u zajednički europski proračun, postavljeno je jedno mjerilo za zatvaranje.

Ono se odnosi na jačanje administrativnih kapaciteta i pripremu
proceduralnih pravila kako bi do pristupanja u EU, državna uprava bila u stanju točno izračunavati, izrađivati projekcije, prikupljati i uplaćivati sredstva u europski proračun.

Europska unija prema Rimskom ugovoru iz 1957. ima pravo na vlastite prihode, koji se pune iz tri vrste prihoda. Prvo je od carinskih prihoda, drugo od PDV-a, a treći izvor prihoda su doprinosi zemalja članica.

Europskoj uniji od carinskih prihoda pripada oko 75 posto. Od poreza na dodanu vrijednost, Zajednici pripada dio prihoda. Taj dio može iznositi maksimalno pola posto od osnovice za obračun PDV-a. Treći izvor prihoda, uvrđuje se u razgovorima između zemalja članica i Europske komisije nakon što se utvrdi koliki su rashodi i prihodi te koliko još nedostaje u proračunu.

U ovom poglavlju nema direktiva koje treba unositi u nacionalno
zakonodavstvo, nego se sastoji samo od uredbi koje se izravno
primjenjuju u svim državama članicama.

Do stupanja u članstvo Hrvatska je dužna obaviti sve administrativne i tehničke pripreme za transfer sredstava koja pripadaju Uniji. Ovo se poglavlje u pravilu zatvara posljednje, neposredno prije potpisivanja pristupnog sporazuma.