Broj tvrtki koje neće preživjeti pandemiju raste nevjerojatnom brzinom, dosad je već izgubljeno oko 50.000 radnih mjesta

Čini se da se stvari sa cjepivima ponešto kompliciraju, a zatvaranja ekonomija, ponajprije u Europi, postaju sve češćom praksom.

Pročitajte i ovo sit-down političar Šešelj opet huška: "Hrvatska ne postoji, Mađarima koridor do mora, a Zagorje Melaniji Trump" Otkazi su neizbježni Kako je Hrvatska od druge najbogatije postala druga najsiromašnija nova članica EU-a? Stručnjaci upozoravaju – čeka nas novi vrući krumpir

tri vijesti o kojima se priča Otkriveno koliko će trajati Policija započela s velikom akcijom, sve snage na terenu: "Provodi se u cijeloj Hrvatskoj" Donosi Provjereno Skandal u zdravstvu: Liječnica uputila lažan poziv hitnoj, nitko nije odgovarao iznenadna oluja VIDEO Katastrofalne poplave pogodile poznato turističko odredište: Ima poginulih i nestalih

''Prošli put kad smo razgovarali, ljetos, rekao sam da bi petina firmi mogla nestati, ako računamo da je to stotinjak tisuća, 130 tisuća recimo, onda je to brojka između 20 i 30 tisuća tvrtki za koje procjenjujem da bi mogle nestati.

Ovih dana je izašla analiza UGP-a koju je radio naš vrlo dobri ekonomist Vuk Vuković gdje je to povezao s brojem ugroženih mirovina. Radio je analizu na temelju dva stupa, jedno su podaci firmi iz 2019. godine kakav je financijski položaj, kakav je profitabilnost, nekakav rizik.

S druge strane, gledao je broj firmi koje su tražile pomoć, pa je primijećeno, znači trend koji je bio proljetos, u vršnom opterećenju je bilo više od 50 tisuća, 55 čak mislim, koje su tražile pomoć, a sada je to oko sedam tisuća firmi'', objašnjava financijski konzultant Hrvoje Serdarušić.

Stroži kriteriji

U međuvremenu su se kriteriji pomoći postrožili, što znači da broj tvrtki koje neće preživjeti iduću godinu rapidno raste. Dosad je zbog zaključavanja ekonomije izgubljeno oko 50 tisuća radnih mjesta.

Multiplicirajmo to s brojem članova obitelji koje su ta mjesta hranila, dobavljačima koji su također živjeli od njih, ali i Poreznu upravu i proračun koji će ubrati manje poreza. S druge strane, banke su i dalje krcate likvidnošću koju, zbog rizika, ne žele pretopiti u pomoć poduzetnicima.

''Francuske su banke su u 2020. godini imale ogroman rast, nemam brojeve, ali znam iz razgovora s drugim analitičarima, jako su nadmašile, a to je sve uvjetovano državnim jamstvima koje je francuska država dala bankama. Sigurno da u moru toga ima i takvih plasmana koji nisu racionalni, trpalo se, nije se možda ni gledalo. Kod nas je sve bilo zapakiramo u nekakvim moratorijima i reprogramima'', kaže Serdaruišić.

Pomoć stiže, ali presporo

Preostaju HAMAG BICRO i HBOR koji su se u prvome valu pokazali toliko sporima da će i dio poduzetnika kojima je odobrena pomoć - odumrijeti.

''Neki od mojih klijenata su dobili u 11. mjesecu. Sada je krenula prije desetak dana nova tranša kreditiranja, s time da su smanjili iznos tog kredita sa 100 tisuća eura na 50'', otkrio je financijski konzultant. Pri tome je uvjet za pomoć da je tvrtka lani poslovala pozitivno i da je platila sve porezne obveze.

''Sad će mnogi koji žele morati potpisati upravni sporazum na 24 mjeseca. Ujedno je tu i manjak zato što država ne dopušta da imate dva upravna sporazuma nego jedan. Recimo, firme koje su uspjele reprogramirati svoje porezne obveze, a imaju ne svojom krivicom pad prihoda, imaju ponovno problema s plaćanjem poreza i sad bi oni praktički uzeli kredit da bi izmirili porezne obveze'', kaže Hrvoje Serdarušić

Vječno pitanje zaoštreno pandemijom

I onda stižemo do vječnoga pitanja koje je ovom pandemijom zaoštreno – koliki je to zagriz države u takozvano slobodno tržište? U Hrvatskoj je na djelu peti krug porezne reforme kojom se, kao, smanjuju ukupna opterećenja.

''Nikad se ne smije mjeriti efekt poreznog opterećenja prije, to se zove u ekonomiji ex ante, nego ex posto, kad utakmica završi potpišemo da vidimo koliko jest i kad se gledaju omjeri poreznih prihoda, ono što država akumulira iz ekonomije u odnosu na BDP vidi se da taj postotak cijelo vrijeme raste'', ističe stručnjak.

Ni globalno nije ništa bolje

Zanimljiv trend. No, ni globalno nije bolje. Čvrsta zatvaranja kakva se provode na svim kontinentima vode u jednosmjernu ulicu u kojoj preživljavaju samo veliki. I država.

''Bojim se da se odgovor u zdravstvenom dijelu koristi da bi se nametnulo nešto što nije u potpunosti prirodno, da određene vrste organizacija, globalnih kompanija kao da žele, iako sam Mckinsey kao globalna kuća objavljuje istraživanje gdje procjenjuje da će 20 posto, čak i 50 posto firmi tog dijela, znači SME sektora ili kako ga mi zovemo MSP u kratici nestati malih i srednjih poduzetnik'', kaže Serdarušić. Pa, dobrodošli u distopiju!