Stradalih je manje, ali Hrvatska ne stoji dobro

Iako je porastao broj poginulih na cestama EU 2015. u odnosu na 2014., za 0,5 posto, taj se broj u odnosu na prije 20 godina znatno smanjio. U cestovnom je prometu na području EU život izgubilo 26.100 osoba, dok je ta brojka 1995. bila 64.000, što je smanjenje od 59,2%.

Pročitajte i ovo velika gužva Tragedija kod Metkovića: U teškoj nesreći poginule dvije osobe, među ozlijeđenima mladi granični policajac Završen očevid Poznati detalji strašne nesreće u Slavoniji: Vozač poginuo, dijete hitno prebačeno u bolnicu

Gledajući pojedinačno prema ukupnom broju poginulih u zemljama EU, najviši broj žrtava prometnih nesreća je u Francuskoj (3.461), Njemačkoj (3.459) i Italiji (3.428) te Poljskoj (2.938).

Najmanje prometnih nesreća s mrtvim ishodima po broju stanovnika je na Malti (2,6 mrtva na 100.000 stanovnika), dok je Hrvatska pri samom vrhu sa 8,2 mrtva na 100.000 stanovnika. Lošije od nas stoje samo Litva (8,3), Latvija (9,5), Rumunjska (9,5) i Bugarska (9,8), pokazuju podaci Eurostata objavljeni povodom Svjetskog dana sjećanja na žrtve cestovnog prometa.

Uspoređujući s 2015. broj žrtava na cestama povećao se u većini europskih zemalja, a ponajviše na Cipru (+26,7%). Slijedi ga Finska (+16,2%), Hrvatska (+13%), Austrija (+11,4%), Nizozemska (+11,3%), Slovenija (+11,1%) i Malta (+10%). Najveći pad broja žrtava bilježi Estonija (-14,1%).

Prema statističkim podacima, opasnije je voziti se željeznicama u EU nego avionom. Naime, u željezničkim nesrećama prošle je godine u EU poginulo 963 osoba, a u avionskim 283.

Stanje u Hrvatskoj

Poginulih u prometu u prvih deset mjeseci ove godine u Hrvatskoj manje je u odnosu na 2015. za 26, odnosno za devet posto. Istovremeno broj teško ozlijeđenih smanjen je za 43 ili 1,8 posto, a lakše ozlijeđenih za 270 ili 2,6 posto.

Od ukupnog broja smrtno stradalih sudionika prometnih nesreća, njih 169 (64 posto) preminulo je na mjestu nesreće, 18 (6,8 posto) pri prijevozu do zdravstvene ustanove, a 77 (29,2 posto) u razdoblju od 30 dana od prometne nesreće.

Prema policijskim podacima zabilježeno je znatno smanjenje broja smrtnog stradavanja mopedista i motociklista te putnika u automobilima. No, stradalo je više putnika na motociklima i pješaka.

Najviše poginulih ove godine bilo je u 'toplim' mjesecima. Prema vrstama prometnih nesreća najviše osoba poginulo je u sudarima iz suprotnih smjerova, na drugom su mjestu slijetanja s ceste, a nakon toga naleti na pješake te bočni sudari.

Brzina neprimjerena uvjetima na cesti uzrok je čak 40 posto pogibija, a slijede nepropisna vožnja i nepoštivanje prednosti prolaska.

U deset mjeseci 2016. poginulo je dvoje djece i to kao pješaci. U istom razdoblju 2015. poginulo je troje djece vozača, četvero putnika i dvoje pješaka pa je ukupan broj smrtno stradale djece 77,8 posto manji u odnosu na 2015.

Prema policijskim podacima strani državljani čine 10,9 posto poginulih u prometnim nesrećama. Najviše je poginulih državljana Bosne i Hercegovine (10), a slijede državljani Austrije (5) i Njemačke (4).

U deset mjeseci 2016. zabilježeno su ukupno 682.582 prometna prekršaja. Gotovo 40 posto odnosi se na prekoračenje brzine, 11 posto na nevezanja sigurnosnim pojasom, 8,9 posto na nepoštivanja prometnih znakova, 5,1 posto na vožnju pod utjecajem alkohola i 4,5 posto na korištenja mobitela za vrijeme vožnje.

Prema podacma MUP-a u nesrećama s poginulim osobama u 2016. dosad je sudjelovalo više od 300 vozila, od čega ih je 7,8 posto bilo neosigurano. Neregistrirana i neosigurana vozila ugrožavaju opće stanje sigurnosti prometa i izazivaju velike materijalne gubitke građana.

Takva su vozila često tehnički neispravna, a posljedice prometnih nesreća u većini slučajeva su teže nego one s tehnički pregledanim, registriranim i osiguranim vozilima.

Serija smrtonosnih prometnih nesreća ovog vikenda

Uoči Svjetskog dana sjećanja na žrtve cestovnog prometa, u prometnim nesrećama koje su se dogodile tijekom ovog vikenda na hrvatskim cestama smrtno su stradale četiri osobe, a ozlijeđeno ih je sedam.

Već u subotu iza ponoći u Nevestu, 19-godišnji mladić koji nije imao vozačku dozvolu BMW-om je sletio s ceste i poginuo. Uzrok prometne nesreće je brzina neprilagođena uvjetima na cesti, naveli su iz Policijske uprave šibensko-kninske.

Istog dana oko 11 sati u Zagrebu je došlo do sudara osobnog automobila i vatrogasnog kombija koje je išlo na intervenciju. Dok je pod rotacijskim svjetlima vatrogasno vozilo prolazilo kroz raskrižje, put mu je prepriječilo osobno vozilo.

Vozačica osobnog automobila u raskrižju je udarila u desni bok vatrogasnog kombija koji se nastavio nekontrolirano kretati udarivši u semafor te se, prošavši kroz živicu, zaustavio na tramvajskim tračnicama. U ovoj su nesreći ozlijeđene četiri osobe.

Kasnije tijekom dana, oko 16 sati na državnoj cesti D1 kod mjesta Drežnik Grad u Karlovačkoj županiji u sudaru dva osobna automobila poginula je jedna žena a još dvije osobe su ozlijeđene.

Sinoć se i na Slavonskoj cesti u Bjelovaru dogodila teška prometna nesreća u kojoj je sudjelovalo nekoliko vozila. Neslužbeno se doznaje da je u ovoj nesreći ozlijeđena jedna osoba. Kamion s prikolicom je sletjevši s prometnice završio u obližnjoj obiteljskoj kući uz kanal rječice Česme, a Volkswagen Passat se izvrtio na cesti nakon sudara s kamionom.

Tijekom noći sa subote na nedjelju u teškoj prometnoj nesreć kod Požege smrtno su stradale dvije osobe. Prema pisanju lokalnih medija radi se o dva 37-godišnja prijatelja. Zbog neprilagođene brzine, 37-godišnji vozač je automobilom u jednom trenutku na izlasku iz zavoja zahvatio bankinu te sletio s kolnika nakon čega seautom zabio u betonski ulaz pred jednom kućom. Pri tom su poginuli i on i putnik u vozilu, potvrdila je policija.