Bravo, štreberi!

Najviše su pritom kiksali gimnazijalci. Prema podacima Ministarstva, od 87,3 posto učenika koji su se školske godine 2005./2006. upisali u neku od gimnazija zahvaljujući odličnom uspjehu iz osnovne škole, samo njih 28,4 posto završilo je 1. razred s peticom u svjedodžbi, piše Jutarnji list

Pročitajte i ovo Promjene u obrazovanju Hrvatska mora povećati broj gimnazijalaca: Gimnazijski program uvest će se u mnoge škole pod jednim uvjetom Gdje po školovanje Cres ostaje bez gimnazije, Ministartvu je neisplativa

Više od 50 posto gimnazijalaca na kraju prvog razreda postiglo je solidan vrlo dobar uspjeh, njih 19,7 posto razred je završilo s trojkom, 0,4 posto s dovoljnim uspjehom, a 0,7 posto učenika palo je prvi razred gimnazije. Kada se uspjeh gimnazijalaca usporedi s uspjehom drugih srednjoškolaca, oni su još uvijek najuspješniji, što svakako treba zahvaliti znanju koje su donijeli iz osnovne škole.

Naime, podaci pokazuju da je prvi razred 4-godišnje strukovne škole s odličnim uspjehom završilo 11,3 posto učenika (upisalo ih je 31,7 posto odličnih), a u trogodišnjim školama odličnih je na kraju 1. razreda bilo samo 4,5 posto. I u jednoj i u drugoj vrsti škola prednjače učenici s dobrim uspjehom.

Gledajući po županijama, najveći su uspjeh postigli učenici u Varaždinskoj županiji u kojoj je od ove školske godine u viši razred srednje škole upisano čak 27 posto odlikaša, dok je ponavljača manje od jedan posto. Najviše ponavljača ima Grad Zagreb 2,7 posto.

Na činjenicu da učenici prelaskom u srednju školu postižu slabiji uspjeh nego u osnovnoj školi, prema mišljenju stručnjaka utječe nekoliko faktora. Posebice se pritom ističu neujednačeni kriteriji ocjenjivanja u osnovnoj i srednjoj školi te preveliki zahtjevi koji program i nastavnici stavljaju pred učenike. Ne treba zaboraviti da učenici prelaskom u srednju školu mijenjaju i radnu sredinu, a kod dijela učenika očito postoji potreba za period adaptacije. Tu tezu potvrđuju i same brojke jer u višim razredima gimnazije postotak odličnih učenika doseže i do 35 posto.

' Poznato je da nastavnici u osnovnim i srednjim školama imaju različite kriterije ocjenjivanja. To je, po mom sudu, ključni razlog zbog čega u srednjim školama pada uspjeh učenika. No, ruku na srce, brojka od 50 posto učenika koji osnovnu školu završavaju s odličnim uspjehom nategnuta je i nerealna. Mi koji radimo u srednjim školama dobro znamo da velik broj djece iz osnovnih škola dolazi s poklonjenim ocjenama, što je dijelom i razumljivo s obzirom na to da je opći uspjeh još uvijek jedini kriterij za upis u srednju školu, ' komenitrao je Ivica Lovrić, predsjednik Udruge srednjoškolskih ravnatelja.

Drago Bagić, ravnatelj 2. gimnazije u Zagrebu koju većina učenika upisuje s maksimalnih 60 bodova, kaže kako takvi podaci njemu zvuče nevjerojatnim. ' Moguće je da učenici u nekim gimnazijama na kraju prvog razreda postignu bitno slabiji uspjeh nego u osnovnoj školi. Kod nas 1. razred gimnazije s odličnim uspjehom završi između 60 i 70 posto učenika, dok je oko 50 posto učenika oslobođeno mature jer su sva četiri razreda prošli s odličnim, ' kaže ravnatelj Bagić, a prenosi Jutarnji list.

U Ministarstvu obrazovanja zadovoljni su s upjehom koji su na kraju prošle školske godine postigli srednjoškolci. ' Ne možemo biti nezadovoljni time što većina učenika postiže vrlo dobar uspjeh. Istina, ocjenjivanje sada ne može pobjeći od subjektivnosti i mi upravo radimo na tome da se uvedu standardi jednaki za sve, ' komenitrao je državni tajnik za srednje škole Želimir Janjić.