Provjereno donosi priču u kojoj država od korisnika inkluzivnog dodatka traži povrat novca koji su primili zbog kašnjenja i propusta samog sustava. Naime, korisnicima (osobama s invaliditetom, teškim bolestima ili roditeljima djece s teškoćama) donesena su nova rješenja kojima im se smanjuje inkluzivni dodatak. Ta rješenja nisu uručena na vrijeme jer Centri za socijalnu skrb i Hrvatski zavod za socijalni rad kasne s obradom predmeta zbog manjka zaposlenih i velikog broja predmeta.
U međuvremenu su korisnici nastavili primati stari, veći iznos jer nisu ni znali da im je dodatak smanjen. Kada je rješenje napokon stiglo, država je obračunala da su od datuma donošenja rješenja do danas primili "previše" novca te sada traži povrat tog iznosa.
Iako su nadležni nakon prve reportaže Provjerenog tvrdili da je riječ o izoliranom slučaju, nakon emitiranja priloga javili su se brojni građani s gotovo identičnim iskustvima. Među njima je i Ana Marija Kostović, majka 18-godišnjeg Roka, mladića s autizmom koji je u svakodnevnom životu potpuno ovisan o njezinoj skrbi.
"Njegovo stanje je gore i praktički njegov autizam je trajna dijagnoza. Njegov autizam ne ide na bolje", kaže Kostović.
Roko je do punoljetnosti primao puni iznos inkluzivnog dodatka od 720 eura, no nakon navršenih 18 godina iznos mu je smanjen na 432 eura. Obitelj o tome nije bila pravovremeno obaviještena, pa sada mora vratiti novac koji je država nastavila isplaćivati po starom rješenju.
"Ja uopće nisam znala će njemu biti smanjen, niti je mene itko upozorio", ističe Rokova majka.
Među građanima koji su se javili nakon emitiranja priloga je i 30-godišnja Tea Majić, koja boluje od rijetkog genetskog sindroma zbog kojeg svakodnevno uzima velik broj lijekova i hormonske terapije.
Iako se njezino zdravstveno stanje nije promijenilo, inkluzivni dodatak smanjen joj je za gotovo 300 eura, što ju je, kaže, posebno pogodilo.
"Da je moje stanje poboljšano, što bi bilo super, jer bi ja onda bila puno više i radno sposobna", rekla je te dodala: "Ali na osnovu mojih identičnih nalaza su mi smanjili inkluzivni dodatak za gotovo 300 eura"
Problem je dodatno eskalirao jer o novom rješenju nije bila obaviještena na vrijeme, pa sada od nje traže povrat gotovo 2000 eura.
"Tih 2000 eura ja nemam. I također smatram da ih ja nisam dužna vratiti jer ja nisam bila pravovremeno obaviještena u tom rješenju", poručila je.
Sličnu situaciju proživljava i Ines Tomić, onkološka pacijentica o kojoj je Provjereno već izvještavalo. Njezin dug prema državi iznosi 1680,97 eura.
"Ja sam stvarno ljuta. Mislim, uza sve što sam prošla, i još prolazim, još se liječim, još nisam i dobro i fizički, i psihički, ja moram reći, da ja ponovno doživljavam stre. Radi čega? Radi njih što je stajalo u ormaru, što oni nemaju kadra", rekla je Tomić.
Iako su iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad ranije tvrdili da je riječ o rijetkim slučajevima, građani se i dalje javljaju s istim problemom. Ministar socijalne skrbi Alen Ružić najavio je izmjene kojima bi se ubuduće spriječile ovakve situacije, no na pitanje trebaju li korisnici vraćati novac isplaćen zbog propusta sustava nije dao konkretan odgovor.
Odvjetnik Martin Sherri smatra da odgovornost ne može biti na korisnicima.
"Naime, nije sporno da postoji šteta. Međutim, štetu je napravilo javnopravno tijelo svojim propuštanjem da riješi upravnu stvar u zakonskom roku. Stranka koja je zaprimila novac je novac zaprimila pošteno, bez ikakvog spoznaje da joj on ne pripada i nije nikome počinila štetu. I ona ne može odgovarati", pojasnio je.
U pozadini cijelog problema nalazi se i kronični nedostatak djelatnika u sustavu socijalne skrbi. U Splitu je trenutačno raspisan natječaj za deset socijalnih radnika, a dio zaposlenika i dalje sudjeluje u bijelom štrajku. Korisnici upozoravaju da posljedice takvog stanja na kraju snose upravo najranjivije skupine građana.
Više pogledajte u videoprilogu Nikoline Cetinić.
