Radna skupina, kako je danas izvijestio njezin predsjedatelj Krunoslav Pisk, zauzela je takvo stajalište raspravljajući o Nacrtu prijedloga zakona o akademskim i stručnim nazivima, koji Hrvatskom saboru po hitnom
postupku predlaže Ministarstvo znanosti.
Pročitajte i ovo
Sude mu
Dodik: "Ako to naprave, morat ćemo reći - doviđenja BiH, adio"
Dodjela diploma preddiplomskih studija po Bolonjskom procesu
"Poštujući načelo cjeloživotnog obrazovanja i pravo pojedinca na trajno obrazovanje, Bolonjska skupina se zalaže za otvaranje širokih mogućnosti nastavka obrazovanja nakon svih, pa tako i nakon dvogodišnjih stručnih studija, ali obrazovnim procesom postignutih, a ne administrativnim putem priznatih kvalifikacija", kaže se u priopćenju.
Istodobno napominje da podržava stav Vijeća veleučilišta i visokih škola Hrvatske da se u prijedlog zakona uvrste odredbe o nužnosti polaganja razlikovnih ispita za sve one koji žele postići višu razinu obrazovanja, kao i da se odgovarajuća znanja i vještine stečene tijekom višegodišnjeg rada i prakse vrednuju i priznaju tijekom polaganja razlikovnih ispita.
Bolonjska skupina smatra da se jedino na taj način može očuvati ujednačenost kvalitete stručnog visokog obrazovanja u Hrvatskoj, ne dovodeći pri tome u pitanje pravnu jednakost ni sadašnjih niti bivših studenta stručnih studija.
Takav prijedlog Bolonjske skupine i Vijeća veleučilišta i
visokih škola Hrvatske, kako se napominje, sukladan je i s Europskim kvalifikacijskim okvirom, koji će i Hrvatska prihvatiti tijekom usklađivanja svog obrazovanja s europskim
obrazovnim standardima.
Prijedlogom Ministarstva, Hrvatska će pukim administrativnim putem preko noći, kako se navodi, dobiti 150.000
visokoobrazovanih ljudi te postotak od 7 posto ljudi s
fakultetskom diplomom uvećati na umjetan način.
Bolonjska skupina upozorava kako prijedlog Ministarstva time
degradira važnost kategorije prvostupnik u okviru Bolonjskog procesa.
Spomenutu skupinu čine profesori, znanstvenici i studenti sa
sveučilišta, znanstvenih instituta, iz politike i sindikata, među
kojima Aleksa Bjeliš, Gvozden Flego, Branko Jeren, Ljubo Jurčić, Mladen Havelka, Zvonimir Šikić, Sibila Jelaska, akademik Ivo Šlaus te Vilim Ribić.