VELIKA FOTOGALERIJA Blagdan je Velike Gospe: Na tisuće hodočasnika u marijanskim svetištima, pristigli iz svih krajeva

Galerija 12 12 12 12

tri vijesti o kojima se priča eskalacija sukoba VIDEO Novi napadi na Iran, snažne eksplozije kod nuklearnog postrojenja: "Otvorit ćemo vrata pakla" Koliko košta ljudski život? FOTO/VIDEO Objavljeno što je spasilo jedinog preživjelog iz aviona smrti: Poginulo više od 290 ljudi, obiteljima ponuđena odšteta ČIJI JE ARSENAL VEĆI? Vojne sile u brojkama: Pogledajte čime sve raspolažu Iran i Izrael

Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija, po završetku svoga zemaljskog života, dušom i tijelom uznesena u slavu neba, u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom.

To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija, a zbog tog blagdana danas mnogi vjernici hodočaste u marijanska svetišta.

Velika proslava ovog blagdana započela je i u Sinju, gdje je nakon procesije započela sveta misa na Trgu dr. Franje Tuđmana.

Središnje misno slavlje u Mariji Bistrici predvodio je zagrebački nadbiskup monsinjor Dražen Kutleša.

"Pojedinci se sve vise ne doživljavaju kao dio Crkve i kao oni koji su odgovorni za život i poslanje Crkve. Individualizam i hedonizam svojom je hladnoćom fragmentirao, raskomadao društvo i svakoga potjerao u njegov maleni skučeni svijet sitnih interesa", rekao je mons. Kutleša.

Velik broj vjernika blagdan Vele Gospe slavi na Trsatu. Svete mise se održavaju svakih sat vremena. Središnje jutarnje slavlje predvodio je fra Milan Kristo.

Glavne poruke poslane s oltara su važnost mira, zajedništva s bližnjima te pomaganje starijima.

Paula na misno slavlje dolazi svake godine iz Kanade. "Znači mi sve. Mir, utjehu, tišinu u mom srcu, ljubav i sve drugo", opisala je.

Blagdan proglašen 1950. godine

Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII., a službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.

Na blagdan Velike Gospe vjernici slave i hodočaste u mnogobrojna marijanska svetišta u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.

Majku Božju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu, na početku Biblije - kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili - nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.

Pročitajte i ovo skupocjeno ljetovanje Dnevnik Nove TV na našem najskupljem otoku: Pogledajte koliko čak i tamo cijene variraju

Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja, a nasuprot njemu je znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu u budućnost.

U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, čemu svjedoče brojne crkve, samostani, molitve i pjesme posvećene Gospi još od najranijih dana hrvatske povijesti.

Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor, častili su je iz zahvalnosti kao "kraljicu Hrvata", a zazivali su je i "fidelissima advocata Croatiae" (najvjernija odvjetnica Hrvata). Pralik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta najstariji je lik Gospe u hrvatskoj umjetnosti. Potječe iz druge polovice 11. stoljeća, a pronađen je u crkvi sv. Marije u Biskupiji kod Knina.

Nalazio se u crkvi sv. Marije, koja je jedno vrijeme bila stolna crkva kninskog biskupa. Gradnja crkve započela je u 9. stoljeću. Radove je dovršio hrvatski kralj Dmitar Zvonimir do 1078. Fra Lujo Marun pronašao je dio kamene trojne pregrade s Pralikom Gospe od Velikoga Zavjeta 1892. godine.

Pročitajte i ovo uoči blagdana Najstarije hrvatsko marijansko svetište posjetit će i premijer: "Prva misa je u šest sati ujutro, to odgovara onima koji rano krenu"

Mariji u čast posvećena su 1162 vjerska objekta i osam katedrala u Hrvatskoj, među kojima su katedrale u Zagrebu, Splitu, Puli, Dubrovniku, Varaždinu, Poreču i na Krku, a Navještenju Blažene Djevice Marije posvećena je katedrala u Gospiću.

Uz to, Uznesenju Djevice Marije posvećena je i konkatedrala u Senju i bivša katedrala na Rabu. Navještenju Djevice Marije posvećena je bivša katedrala u Pićanu te Svetoj Mariji posvećena je bivša katedrala na Osoru.

U Hrvatskoj su najpoznatija marijanska svetišta - Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama i Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.