Zašto jedemo hranu lošije kvalitete u odnosu na naše susjede? "Mi kao država kasnimo za drugima godinu i pol dana"

Kakvu hranu hrvati jedu u odnosu na ostatak građana Europske unije?

Pročitajte i ovo Važno pitanje Mladi Zadranin u velikoj debati kandidata za šefa Europske komisije: "Što se može još učiniti da se pomogne bolesnim migrantima?" rezultati istraživanja Znate li što su šrinkflacija i skimpflacija? Biljana Borzan upozorila na štetne pojave i traži njihovu zabranu

Mi smo kao mediteranska zemlja jedna od zemalja za koju bi se moglo očekivati da jedemo zdravije od ostalih, no vrlo često to nije slučaj. Nažalost imamo ispodprosječan unos ribe. S druge strane izuzetno volimo slano, masno i u usporedbi sa zapadnim zemljama gdje edukativne kampanje traju već dugi niz godina i to od djetinjstva, smo poprilično zaostali.

No kada govorimo o kvaliteti namirnica i dalje zaostajemo?

Što se kvalitete tiče ja sam dobar dio svog prošlog mandata zastupnice u Europskom parlamentu posvetila upravo tome, da nas se ne tretira građanima drugog reda na jedinstvenom Europskom tržištu. Naime, jedinstveno Europsko tržište omogućava slobodan protok ljudi i robe i u tom smislu se očekuje kako nemamo granice više u onom klasičnom smislu, da onda kada je i kvaliteta proizvoda u pitanju nemamo granicu. U tom smislu smo zakon promijenili kako bi se ujednačila kvaliteta proizvoda u odnosu na ono što možemo kupiti uglavnom u zapadnoj Europi i to se nije odnosilo isključivo na hranu nego praktički na sve. Od hrane, higijenskih proizvoda , kozmetičkih proizvoda, tehničkih proizvoda.

Kada možemo očekivati veću ravnopravnost sa drugim zemljama?

Često su se građani javljali da primjećuju te razlike i evo sada smo zakon promijenili. No postoji taj jedan period od dvije godine kada se daje mogućnost s jedne strane industriji da se prilagodi novim zakonskim pravilima, a s druge strane domaćem zakonodavstvu da se također prilagode tim novim pravilima, dakle da se ugradi u naše nacionalne zakone ono što Europska direktiva govori i evo sada polako ističe tih dvije godine, tako da ćemo sa sigurnošću da smo ravnopravni reći tek krajem ove godine.

Vlada kasni sa promjenama?

Zašto Vladi RH treba dulje od godinu dana da donese novi zakon o službenim kontrolama hrane kojeg propisuje Europska unija?

Radi se o tome da kao prvo da mi kao država kasnimo godinu i pol dana u odnosu na ono što je tražila Europska unija. Dakle direktiva je prije godinu i pol dana stupila na snagu, a zašto nije možda nisam dobar sugovornik u tom smislu, to bi trebalo pitati nekoga iz vladajuće garniture zbog čega se kasni. Naime, mnoge prevare s hranom, mnogi incidenti gdje su ljudi bili zdravstveno oštećeni zbog konzumacije određene hrane koja nije odgovarala sigurnosnim standardima Europske unije su svakako poticaj da se stvari krenu mijenjati.

Postoje li kazne za nejednaku kvalitetu kazne?

Dosadašnji sustav je takav da vi možete plasirati nekakav proizvod koji ugrožava zdravlje, koji je lažni proizvod, koji ne sadržava ono što piše, koji ima u sebi bog te pita čega i zaraditi na tome milijune kuna ili eura, čega god. Kazne koje su bile propisane po starom sistemu su takve da bi vi platili nekoliko tisuća kuna ili eura. Dakle, omjer onoga što vi zaradite i onoga što ako Vas uhvate, a moguće da vas inspekcija neće niti uhvatiti su takve da potiču zapravo prevarante da nastave i dalje tako raditi.

Kako se onda može promijeniti sadašnji način sankcioniranja kako bi bio učinkovitiji?

Osmislili smo zakon kroz koji između ostalog kada govorimo o tom djelu se kazne propisuju u takozvanim odvraćajućim iznosima. Znači da su adekvatne profitu koji su stekli tako da će svi koji žele varati i plasirati sumnjive proizvode itekako razmisliti. A kada onoga prvoga uhvatite i on plati kaznu onda će svi oni drugi prestati kroz nekakav dugoročni period i maštati o tome.

"Od polja do stola"

Tu zapravo dolazimo i do Europskog projekta „ Od polja do stola” i vidimo što hrvati kupuju. Prodaju nam se proizvodi kao da su izvorno hrvatski, no sastojci ne dolaze iz Hrvatske?

Potrošači prema svim istraživanjima pokazuju da su izrazito zainteresirani za to što jedu i izrazito preferiraju domaće proizvode i naravno proizvođač to jako dobro zna, rezultate tih istraživanja i primjenjuje ih prilikom plasmana svojih proizvoda. Pa se onda na prednjoj strani proizvoda nađe velikim vrištećim slovima „domaće”, „slavonsko” , „dalmatinsko” i slično, a onda nazad na deklaraciji sitnim slovima i to je prema direktivi Europske unije slova koja moraju biti minimalno veličine 3 milimetra, ali i to je izuzetno sitno za većinu naših građana, osobito starijih koji su često puno više zainteresirani kupiti zdravu namirnicu jer je već jer već imaju određene zdravstvene tegobe, a i životno iskustvo im govori da trebaju malo više o tome razmišljati nego kada su bili mladi i bezbrižni.

Možemo li onda u tim slučajevima govoriti o prevari kupaca?

Dakle, to su izuzetno sitna slova i takvim slovima Vam piše da je meso na nekakvom proizvodu iz Rumunjske, ali je to po mom mišljenju jedan vid prevare potrošača. I recimo mogli bismo tome doskočiti na način da na poleđini gdje to piše sitnim slovima bude i zastavica države odakle je ta sirovina, što bi kod građana omogućilo kroz takav jedan simbol bez uvid u to o čemu se radi.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!