'Tijekom razgovora oni su razmotrili mogućnosti dogovora o konkretnim uvjetima' europskog posredništva i 'dogovorili se da će nastaviti razgovore u bliskoj budućnosti', kaže se u kratkom priopćenju Europske komisije nakon razgovora o posredovanju u rješavanju graničnog spora dviju zemalja i nastavka pristupnih pregovora Hrvatske.
Pročitajte i ovo
Swoboda: Borba protiv korupcije ključna za ulazak Hrvatske u EU
RH može završiti pregovore 2009. ali prije 2011. teško će biti članica EU
Komisija u priopćenju dodaje da joj je cilj 'olakšati rješavanje graničnog pitanja i paralelno s tim odblokirati hrvatske pristupne pregovore kako bi Hrvatska mogla ispuniti cilj tehničkog završetka pregovora do kraja ove godine'.
Rehn je u ponedjeljak pozdravio činjenicu što su obje zemlje poduprle njegovu inicijativu i istaknuo da se sada treba dogovoriti o uvjetima posredništva te rekao da se svako posredništvo mora temeljiti na međunarodnom pravu i sudskoj praksi.
Hrvatska i Slovenija prihvatile su njegovu inicijativu da se u rješavanje otvorenog graničnog pitanja, zbog kojeg Ljubljana blokira hrvatske pristupne pregovore, uključi stručna skupina pod vodstvom bivšega finskog predsjednika Marttija Ahtisaarija, ali su glede mandata u kojem bi djelovala posrednička skupina jako udaljene.
Hrvatska smatra da posrednička skupina treba pomoći dvjema državama u oblikovanju prijedloga sporazuma o iznošenju graničnoga spora pred Međunarodni sud pravde u Den Haagu dok Slovenija traži da posrednička skupina odredi graničnu crtu polazeći od stanja zatečena 25. lipnja 1991., na dan proglašenja neovisnosti dviju zemalja, da se odlučuje o cjelokupnoj morskoj i kopnenoj granici i da se poštuje načelo pravičnosti.
'Bilateralna pitanja ne bi trebala biti preprekom za pristupanje'
Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta izglasovao je 21. siječnja prijedlog rezolucije o Hrvatskoj zajedno s amandmanom njemačkoga demokršćanskog zastupnika Bernda Posselta u kojem se 'pozdravlja neformalan dogovor postignut 25. kolovoza 2007. između premijera Hrvatske i Slovenije o podnošenju njihova graničnog prijepora pred Međunarodni sud pravde u Haagu i traži od obiju strana da provedu taj dogovor'. U tom tekstu koji je prijedlog rezolucije upućen na plenarno zasjedanje Europskog parlamenta izražava se 'duboko žaljenje što su pregovori znatno vrijeme blokirani zbog bilateralnog problema', sa Slovenijom.
Zastupnici su na taj prijedlog podnijeli ukupno 15 amandmana, a nijedan nije podnesen u ime najveće političke skupine u Europskom parlamentu Europske pučke stranke . U EPP-u to objašnjavaju da su zadovoljni tekstom kakav je izglasan na Vanjskopolitičkom odboru. Dva amandamana podnio je zastupnik iz redova EPP-a, slovenski zastupnik Lojze Peterle, ali ne u ime svoje skupine, nego je prikupio 40 potpisa ostalih zastupnika.
Swoboda zahtjeva od hrvatske Vlade i vlada susjednih zemalja da hitno riješe otvorena pitanja
Parlamentarni izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda predložio je da Europski parlament u rezoluciji o Hrvatskoj pozdravi posredništvo koje je predložila Europska komisija za rješavanje bilateralnog graničnog spora sa Slovenijom i da se zauzme za to da se posredništvo temelji na međunarodnom pravu i načelu pravičnosti. Swoboda je djelomično uvažio prijedlog slovenskog zastupnika Jelka Kacina, koji je zatražio da se članak o potpori rješavanju slovensko-hrvatskog graničnog prijepora pred Međunarodnim sudom pravde zamijeni novim tekstom - o potpori posredništvu Europske komisije za rješavanje toga pitanja, a djelomično je preuzeo i članak koji je prihvaćen na Vanjskopolitičkom odboru EP-a na prijedlog njemačkog demokršćanskog zastupnika Bernda Posselta.
Swoboda je podnio još jedan amandman u kojem se kaže da Parlament 'inzistira da međunarodno pravo mora biti polazna točka i temelj za medijaciju'. Osim toga predložio je i dopunu članka iz prijedloga rezolucije koji je izglasan na Vanjskopolitičkom odboru u kojem se 'ističe da bilateralna pitanja ne bi trebala biti preprekom za pristupanje' i u kojem se traži od 'hrvatske Vlade i vlada susjednih zemalja da hitno riješe otvorena pitanja'. Prema Swobodinom amandmanu, bilateralna pitanja ne bi trebala biti preprekom 'za napredovanje u pristupnim pregovorima, pod uvjetom da se ti pregovori ne koriste za prejudiciranje konačnog rješenja takvih pitanja'. Slovenija blokira 11 poglavlja u hrvatskim pristupnim pregovorima zbog toga što Hrvatska navodno u svojim dokumentima u pristupnom procesu prejudicira granicu.