Prema Državnom zavodu za statistiku, BDP je porastao za 3,9% na godišnjoj razini, što je neznatno ubrzanje u usporedbi s prvom polovicom godine, kada je u prosjeku rast iznosio 3,8%.
To je već 15. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, i to brže nego u prethodnom tromjesečju, kada je rast iznosio 3,5 posto.
Ekonomski analitičar Ivan Odrčić analizirao je za DNEVNIK.hr podatke o BDP-u, rekavši da najnoviji podaci o bruto domaćem proizvodu Hrvatske za treće tromjesečje 2024. godine otkrivaju zanimljive promjene u strukturi gospodarstva.
"Iako se na prvi pogled čini da gospodarstvo stabilno raste, detaljna analiza sektorskih podataka o bruto dodanoj vrijednosti (BDV) industrije odnosno izvoza otkriva i određene prijetnje", rekao nam je Odrčić.
Sektor prerađivačke industrije počeo je pokazivati znakove oporavka nakon snažnog pada u prvom kvartalu 2024. godine od 6,6% te pada u drugom kvartalu od 3,7%. U trećem kvartalu zabilježen je tako rast od 2,1% na godišnjoj razini.
"Ovaj oporavak odražava poboljšanje u ključnim podsektorima, no još uvijek nije dostignuta razina prije usporavanja. Ukupnu industrijsku proizvodnju tijekom trećeg ovogodišnjeg tromjesečja karakterizira značajna volatilnost, kako unutar zemlje tako i na izvoznim tržištima te ostaje jedan od glavnih izazova našeg gospodarstva", napominje.
Drmaju se gospodarski motori Europe
Gospodarska kriza u Njemačkoj osjeća se i u Hrvatskoj. Drma se i gospodarstvo Francuske.
"Izvozni sektor Hrvatske osjeća posljedice slabije potražnje u Eurozoni, posebno u Njemačkoj, koja je jedno od ključnih tržišta, a nalazi se u teškoj energetskoj, političkoj, ekonomskoj i demografskoj krizi.
Na listu financijski uzdrmanih zemalja možemo odnedavno staviti i Francusku, koja se suočava sa znatno pogoršanim javnim financijama uslijed političke krize koja se trenutno odvija u zemlji. Te dvije zemlje su gospodarski motori cjelokupne EU, a svako njihovo posustajanje u radu ne vuče samo direktne već i indirektne posljedice na naše gospodarstvo.
U prvom redu možemo pričati o potencijalnom smanjenju narudžbi za našim proizvodima te slabijoj turističkoj potražnji, ukoliko se nastave postojeći trendovi u tim zemljama.
Situacija unutar prerađivačke industrije je stoga vrlo izazovna i neizvjesna, posebno još kada govorimo u kontekstu povratka Trumpa i njegov najavljeni odnos prema uvozu proizvoda iz EU (prijetnje o 20%-tnim carinama npr.)", kaže Odrčić.
Geopolitički faktori
Hrvatsko gospodarstvo je u opasnosti jer previše ovisi o turizmu, a geopolitički faktori nikome, pa ni nama ne idu u prilog.
"I dok se crni oblaci nadvijaju nad hrvatskim proizvodnim sektorom, neki „nezavisni“ analitičari čak se i raduju smanjenju industrijske proizvodnje (i time donekle povezanim smanjenjem zaposlenosti unutar industrije), koja je u prvih deset mjeseci 2024. iznosila -2,7% godišnje, navodeći rast cijena proizvoda, kako za strance tako i za nas, odnosno ukupnog prometa industrije kao pozitivan smjer.
Izvoz roba i usluga zabilježio je rast od 1,5% u trećem tromjesečju 2024., čime se preokrenuo negativni trend iz prethodnih kvartala i to prvenstveno zahvaljujući snažnom rastu izvoza roba (+6,3%). No, izvoz usluga, koji dominantno uključuje turizam, i dalje dominira ukupnim izvozom, s udjelom od preko 50%, a on je u trećem ovogodišnjem tromjesečju (turistički najjači kvartal!) pao za 1,8% na godišnjoj razini i tako nastavio negativan niz treći kvartal zaredom".
Ova ovisnost o turizmu povećava rizike, posebno u slučaju globalnih ekonomskih usporavanja, napominje ekonomski analitičar.
Cijene energenata, jedan od ključnih faktora
S obzirom na ključnu ulogu cijena energenata u gospodarstvu, značajna pažnja usmjerena je na cijene sirove nafte.
"Cijena Brent nafte trenutno se kreće oko 73 dolara po barelu, što je osjetno niže nego tijekom energetskih šokova 2022. godine. Pad cijena energenata imao je pozitivan učinak na troškove proizvodnje i transporta u Hrvatskoj u trećem tromjesečju.
Na primjer, smanjenje cijena goriva rezultiralo je sniženjem troškova prijevoza robe za prosječnih 10% u trećem tromjesečju, što je sigurno povećalo konkurentnost hrvatskog izvoza, a sve se to djelomično reflektiralo i na bitno viši rast izvoza robe u navedenom tromjesečju.
Međutim, nova geopolitička realnost na terenu ovih dana na Bliskom Istoku stavlja određenu dozu neizvjesnosti kako će se cijene energenata, konkretno nafte, kretati u tjednima/mjesecima pred nama", upozorava.
Unatoč impresivnim brojkama, struktura rasta BDP-a i BDV-a otkriva ranjivosti hrvatskog gospodarstva.
"Ovisnost o turizmu, volatilnost u prerađivačkoj industriji i neizvjesnosti oko kretanja cijena energenata predstavljaju ključne rizike za budući rast.
Diverzifikacija izvoza, povećanje energetske samodostatnosti i daljnja modernizacija industrijskih kapaciteta bit će ključni koraci u osiguravanju dugoročne održivosti hrvatskog gospodarstva.
Hrvatska se previše oslanja na turističku potrošnju koja donosi manju dodanu vrijednost od proizvodnje kompleksnijih industrijskih proizvoda, a kapaciteti rasta turističke potrošnje su vjerojatno došli do svojih vrhunaca.
Orijentiranjem ka proizvodnji i izvozu mora biti glavni smjer gospodarskog razvoja jer povećava zaposlenost odnosno kupovnu moć stanovništva na bitno većem nivou od turizma.
Stagniranje izvoza robe u Njemačku ove godine, kao i pad dolazaka turista iz te zemlje dijelom potvrđuju moje navode", rekao nam je Odrčić zaključno.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
